To nije zakonska obaveza, kako se nekada nastoji prikazati, niti će proširenje sadržaja neograničenim brojem istovrsnih uvoznih lijekova doprinijeti boljoj zdravstvenoj zaštiti i djelotvornijoj terapiji pacijenata, ističu iz tog udruženja.
"Članom 9. Zakona o lijekovima FBiH predviđena je mogućnost ograničenja broja zaštićenih naziva lijekova koji ispunjavaju propisane uslove, a prema iskustvu u terapijskoj primjeni, sigurnosti u snabdijevanju itd. S ciljem podržavanja razvoja domaće industrije, Zakonom je utvrđeno obavezno uvrštavanje lijekova domaće industrije na kantonalne liste, uz ispunjavanje zakonskih uslova. U zemljama Evropske unije je praksa da se kroz različite vidove podrške daje podsticaj domicilnoj generičkoj industriji. Takva praksa je prepoznata i već dvije godine uspješno implementirana od Vlade Kantona Sarajevo na inicijativu Skupštine Kantona, što je slučaj i u drugim kantonima u FBiH. Pozicioniranje domaće proizvodnje i davanje adekvatnog mjesta na tržištu domaćim proizvodima donosi niz benefita široj društvenoj zajednici, pri tome uvijek stavljajući u prvi plan interes pacijenata i nikada ne dovodeći u pitanje vrhunski kvalitet i djelotvornost generičkih lijekova koje proizvodimo", naglašavaju iz Udruženja.
Isitču da ničim opravdano pogodovanje daljnjem povećanju uvoza lijekova znači još veći izvoz novca iz BiH, a time i niz indirektnih posljedica izvan zdravstvenog sistema.
"U prilog tome govori i činjenica da je i sada odnos potrošnje lijekova sa esencijalne liste u Kantonu Sarajevo domaćih i inozemnih proizvođača 30:70, u korist inozemnih, s tim što je taj omjer značajno nepovoljniji za domaće proizvođače, kada se uzme u obzir FBiH. Tako bi nepotrebnim proširenjem pozitivne liste lijekova u Kantonu Sarajevo paralelama iz uvoza, udio domaćih proizvođača bio još značajnije smanjen. Strane generičke kompanije putem svojih predstavništava posluju isključivo komercijalno, zapošljavaju minimalan broj zaposlenika, dok sav ostvareni prihod povlače u matične zemlje i time doprinose rastu ekonomija tih zemalja", navode iz Udruženja.
Dodaju da, za razliku od njih, domaći proizvođači kontinuirano ulažu u razvoj, investicije i zapošljavanje, uz snažnu društvenu i socijalnu odgovornost te aktivan doprinos izgradnji održivog zdravstvenog sistema. U prilog iznesenim tvrdnjama su i činjenice da su domaći proizvođači sa sjedištem u Kantonu Sarajevo, samo na ime poreza i doprinosa u proteklih pet godina uplatili gotovo 95 miliona KM. Istovremeno je u kapitalne investicije uloženo gotovo 80 miliona KM, što pored dodane vrijednosti kompanijama, sa sobom nosi i otvaranje novih radnih mjesta.
Udruženje domaćih proizvođača lijekova FBiH očekuje da će kantonalno ministarstvo zdravstva, na čelu s ministricom Zilhom Ademaj i Vlada Kantona nastaviti podržavati procese očuvanja radnih mjesta u domaćem proizvodnom sektoru, a posebno za Kanton Sarajevo u strateškoj farmaceutskoj industriji.
"Imajući u vidu aktuelna dešavanja vezana za zakonsku obavezu usklađivanja pozitivne liste lijekova Kantona Sarajevo s Listom esencijalnih lijekova Federacije BiH, Udruženje ističe zahvalnost za podršku Ministarstva zdravstva KS i ministrice Ademaj te Vlade KS domaćim industrijskim/farmaceutskim proizvođačima u proteklom periodu. Zahvaljujući toj podršci, sačuvana su radna mjesta i stvorene pretpostavke za dalji razvoj domaćih kompanija i nova zapošljavanja. Kanton Sarajevo je farmaceutsku industriju prepoznao i proglasio strateškom industrijskom granom čime je iskazano opredjeljenje za dugoročnu podršku domaćem proizvodnom sektoru", stoji u saopćenju.
Biznis.ba / FENA
Košarac: Specifičnosti BiH zahtijevaju odgodu CBAM takse
