Uvođenje neradne nedjelje izazvalo polemike na javnim raspravama

Prisustvovali su predstavnici poslodavaca, potrošača, sindikata, inspekcije, Privredne komore FBiH, ali i građani koji su bili zainteresovani za teme koje ovaj zakon obrađuje.

Federalni ministar trgovine Amir Hasičević podsjetio je da su prilikom izrade zakona u radnu grupu bili uključeni svi akteri na koje se zakon odnosi, te da je tekst usklađen i sa potrebama trgovaca, potrošača, sindikata, ali i usklađen sa evropskim zakonodavstvom.

Oko 95 % učesnika javnih rasprava ocijenilo je da je Zakon o unutrašnjoj trgovini veoma dobar i da ponuđeni prijedlozi rješavaju brojne probleme koji su prepoznati u praksi.

Član 17. i uvođenje neradne nedjelje
Oko 5 % njih postavljalo je pitanja u vezi sa članom 17. i uvođenjem neradne nedjelje, pozivajući se na medijske istupe poslanika u federalnom parlamentu Admira Čavalića koji zagovara da Zakon o unutrašnjoj trgovini ne treba da određuje uvođenje neradne nedjelje nego da ovo pitanje treba riješiti Zakonom o radu, navodeći primjer susjedne Hrvatske u kojoj je uvođenje neradne nedjelje dato na ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu te zemlje.

Ministar Hasičević je podsjetio da i u Hrvatskoj, članici EU kao i drugim članicama evropske porodice uvođenje neradne nedjelje je definisano upravo Zakonom o trgovini. On je takođe naveo činjenicu da Ustavni sud Hrvatske 6. februara ove godine nije prihvatio prijedlog za ocjenu ustavnosti člana 12. Zakona o trgovini koji se odnosi na uvođenja neradne nedjelje u toj zemlji.

''U obrazloženju je jasno navedeno da određivanje radnog vremena prodajnih objekata ovisi o volji zakonodavca i da ono, samo po sebi, ne može biti predmet ocjene ustavnosti. Utvrdio je, također, da je nedjelja kao dan sedmičnog odmora predviđena i pojedinim međunarodnim ugovorima, a nije u suprotnosti sa Zakonom o radu'', kazao je tom prilikom ministar Hasičević.

On je podsjetio je da je namjera bila objedinjavanje propisa na nivou Federacije, te da su analize pokazale da bi preraspodjela rada prodajnih objekata sa sedam na šest dana u sedmici bila višestruko korisna i za trgovce i za potrošače.

''Dosta uslužnih i javnih institucija ne radi nedjeljom, pokazalo se da (pre)opterećenje radnika tokom sedam dana prouzrokuje samo pad produktivnosti. Nedjelja se nametnula kao logičan izbor. Napravili smo i analize, uzeli smo Mostar i Bijeljinu kao pogranično područje, ostale velike trgovačke lance i mjerili njihove promete. O padu prometa nema uopće govora, čak se vidi da se promet od nedjelje preraspodijelio na subotu i ponedjeljak, a slično je i u susjednoj Hrvatskoj – ističe federalni ministar trgovine.

Ministar je dodao da je to pitanje prema postojećem zakonu bilo ostavljeno na odlučivanje lokalnim zajednicama, od kojih su neke uvele neradnu nedjelju, a druge nisu, što je predstavljalo problem i radnicima i trgovačkim lancima.

''Naš motiv je bio da na nivou Federacije uvedemo jedinstvena rješenja'', kazao je Hasičević.

Dodao je kako zakon ima i socijalni efekt, budući da je nedjelja dan za porodicu.

Predstavnici Sindikata trgovačkih radnika kao i predstavnici Udruženja poslodavaca podržali su i na javnim raspravama prijedlog o uvođenju neradne nedjelje i neradnih praznika za prodajne objekte u Federaciji.

Primjena zakona i kontrola provođenje zakonskih odredbi
U svom izlaganju ministar Hasičević je istakao brojne novine koje donosi ovaj zakon, a odnose se na preciznije objašnjavanje pojma trgovca i trgovinske djelatnosti, potpunije uređenje pitanja koja su od značaja za potrošače (odobravanje popusta, prodaja po sniženim cijenama, kao i okvirno uređenje Internet prodaje koja ima sve veće učešće u u maloprodajnom prometu.

Predstavnike Udruženja poslodavaca zanimalo je i hoće li se u Prijedlog zakona uvrstiti njihovi prijedlozi o uvođenju elektronske evidencije, QR kodovi i slično.

Ministar Hasičević je kazao da su neka rješenja već uvrštena, a ona koja nisu bit će tretirana Zakonom o zaštiti potrošača i Zakonom o e-trgovini koje ovo ministarstvo takođe priprema.

Na javnoj raspravi održanoj u Zenici učesnici (inspektori) su postavili pitanje u vezi sa dokazivanjem stručne spreme prodavača. Zanimalo ih je na koji način oni kao tržišni inspektori mogu ostvariti uvid u diplome zaposlenih u cilju dokazivanja stručne spreme.

Stručni savjetnik u ministarstvu Stjepan Buconjić kazao je da je provjera diploma u domenu inspekcije za rad.

Također, s obzirom na to da je Zakonom o unutrašnjoj trgovini predviđeno tretiranje benzinskih pumpi zanimalo ih je da li oni kao gradski inspektori mogu kontrolirati rad benzinskih pumpi imajući u vidu činjenicu da je Zakonom predviđen inspekcijski nadzor, nadzor nad primjenom ovog zakona i propisa, čime je definisano da inspekciju vrše federalni tržišno, turističko-ugostiteljski inspektori i kantonalni, gradski i opštinski tržišni inspektori, svaki u okviru svoje nadležnosti, u skladu sa ovlaštenjima propisanim ovim zakonom i propisima, kojim se uređuje inspekcijski nadzor.

Merima Maslo, savjetnica ministra je naglasila da u pogledu Odluke o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena koja je donesena na temelju Zakona o kontroli cijena i na snazi je, a i odnose se maksimalne marže u maloprodaji naftnih derivata (0,25 KM/litru goriva), nadzor nad provođenjem te odluke vrši federalna i kantonalna tržišna inspekcija, dok druge uvjete kao što je npr. prodaja prehrambenih artikala na benzinskim pumpama (sitni industrijski prehrambenin proizvodima u tvorničkom pakovanju koji se mogu izravno konzumirati bez upotlebe dodatne termičke obrade, odnosno procesa pečenja, kuhanja i sl.), inspekcijski nadzor vrše federalni tržišno, turističko-ugostiteljski inspektori i kantonalni, gradski i opštinski tržišni inspektori.

Isto tako, bilo je govora o radu trgovaca pojedinaca gdje su inspektori učesnici javne rasprave imali određene nedoumice oko toga da li je ovim zakonom predviđeno da se trgovcima pojedincima može dati odobrenje za rad na štandovima i stolovima unutar trgovačkih centara i sl.

Mogućnost samouslužnog točenja goriva
Maslo je sudionicima obrazložila prijedlog za uvođenje samouslužnog točenja goriva i točenja goriva na automatizovan način.

''Predviđene su dvije mogućnosti, samouslužno točenje uz nadzor uposlenika na pumpama i prodaja goriva putem automata za samoposluživanje, kao što to imaju i zemlje u okruženju i članice EU i najviše se koristi u noćnim satima. Na ovim automatima prije točenja goriva u motorno vozilo vršilo bi se plaćanje u gotovini ili putem kartice, nakon čega se izdaje potvrda o prijemu novca, a po završetka točenja goriva izdaje se račun'', obrazložila je Maslo.

Ovu inicijativu su pozdravili učesnici javnih rasprava, naročito zbog činjenice da se na ovaj način mogu ostvariti i uštede, jer je praksa u zemljama EU da je za samouslužno točenje goriva cijena niža, nego kad toči uposlenik benzinske pumpe.

Svim zainteresovanim ostavljena je mogućnost da svoje primjedbe i sugestije mogu poslati i elektronski, putem obrasca objavljenog na web stranici ministarstva do 24.7. ove godine.

''Svakodnevno dobivamo na desetine mailova, neke razmatramo, na neke odgovaramo, za neke imamo različite stavove. Javna rasprava doprinosi boljem razumijevanju određenih odredbi, a ovim zakonom je definirano jako puno bitnih stvari '', poručio je ministar Hasičević.
Konstruktivni prijedlozi biće uvršteni u tekst zakona koji u formi Prijedloga ponovo ide u parlamentarnu proceduru do konačnog usvajanja.