Uvozno voće na domaćoj trpezi

Domaće plasteničke proizvodnje još nema dovoljno, ali se ipak rafe na pijacama šarene raznolikim voćem i povrćem, koje mami svojim savršenim oblikom.

I cijena na pijacama varira, ali šta je - tu je, navikli smo na poskupljenja, a svježe voće i povrće ipak je najvažniji dio svačije trpeze.

Ne smeta nam ni plastičan okus paradajza niti jagoda koje nikakvog okusa nemaju, naviknuti smo već na kineski bijeli luk, kupus iz Makedonije, kruške iz Italije, a za mnogo toga ne znamo ni odakle nam stiže, jer sve to izgleda jako svježe.

Posebno pijace vrve u ovom prelaznom periodu od voća i povrća iz inostranstva kada domaće još nije stiglo, a jarkih, mirisnih boja koje zimus nismo imali, u ponudi ne manjka pa se punih cekera ljudi vraćaju s pijace ne žaleći za prve ljetne okuse, prepune ponekad pesticida, koje smo već navikli prati pod punim mlazom vode.

Uprkos naporima domaćih proizvođača da ponude svoje proizvode, vremenski uslovi, nagla martovska zahlađenja, produžetak vegetacije, borba za očuvanje, njihova ponuda ipak kasni, ali zato te rupe popunjava uvoz.

Uvoz nam je u prvih pet mjeseci bio 132,5 miliona kilograma raznog voća i povrća, što je za deset miliona više nego lani, kada su naši proizvođači imali izuzetno tešku godinu.

Za razliku od uvoza, izvoz nam je znatno manji pa smo izvezli samo 16,7 miliona kilograma, odnosno za 11 miliona kg manje nego lani.

Iako je ova godina (zasad) znatno bolja od prošle, domaći proizvođači opet neće moći podmiriti naše tržište, barem kada je kupus u pitanju, a već sada je njegova cijena skoro četiri puta veća u odnosu na prošlu godinu.

To je zato što je kupus u Semberiji nekim čudom procvjetao umjesto da je dao glavice, a ni u Hercegovini stanje nije bolje.

Ostalo je samo Lijevče polje, u kojem je dosad kupus dobro uspijevao.

Sve to preduslov je za još veći uvoz, koji će morati nadomiriti manjak domaćeg proizvoda, a nije isključeno da i cijene porastu.

Piše: Ljiljana Radić

Biznis.ba / NN