U trci za osvajanje globalnog tržišta zračnih usluga, Bosna i Hercegovina je na prekretnici: hoće li BHANSA dobiti priliku da se takmiči rame uz rame s vodećim evropskim igračima, ili će prepustiti taj prostor drugima?
Predložene izmjene zakona omogućile bi BHANSA-i stvaranje privrednih društava i time otvorile vrata komercijalnim uslugama poput obuke za kontrolore letenja. Ovaj zakon, koji podržavaju i evropski stručnjaci, predstavlja ne samo priliku, već i upozorenje: ukoliko BiH ne iskoristi svoje kapacitete, drugi će preuzeti vodstvo i koristi koje leže u našem zračnom prostoru.
Ministar komunikacija i prometa BiH, Edin Forto, ističe jednostavnost predloženih izmjena i kritikuje pretjerane reakcije. “Čuo sam tvrdnje da će zakon nanijeti nemjerljivu štetu BiH, dok ga Evropska komisija i Delegacija EU smatraju prioritetom na evropskom putu,” kaže Forto, očekujući da će ga Parlamentarna skupština BiH razmatrati krajem tekuće ili početkom naredne godine. Forto smatra da bi ove izmjene bile ključne za dugoročnu održivost sektora, otvarajući prostor za inovacije i modernizaciju zračne infrastrukture.
Ranije su iz BHANSA-e objasnili da se ovaj prijedlog razvijen u skladu s najboljim europskim praksama i preporukama stručnjaka iz ove oblasti.
Ekonomski potencijal i nova radna mjesta
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić naglašava kako bi komercijalne obuke kontrolora letenja mogle transformisati BiH u obrazovni centar za avioindustriju. “Porast potražnje za ovakvim uslugama stvorio bi nova radna mjesta za instruktore i tehničko osoblje,” kaže Hadžić, dodajući da bi dolazak stranih studenata donio dodatne prihode kroz školarine i druge prateće usluge.
“BiH može postati destinacija za specijalizovano obrazovanje u avijaciji, dok pružanje komercijalnih usluga na međunarodnom nivou ojačava imidž zemlje u industriji,” ističe Hadžić.
Stručni uvid u ekonomski uticaj
Alen Šćurić, stručnjak za civilno zrakoplovstvo iz Zagreba, podseća na značaj kontrole letenja za ekonomski prosperitet države. “Kontrola letenja generiše značajan prihod, a komercijalizacija tih usluga može drastično povećati budžet svake države,” objašnjava Šćurić, dodajući da ovaj sektor može otvoriti vrata za nova ulaganja u modernu infrastrukturu i vrhunsku opremu.
Kroz strateške izmjene i uz podršku EU, BiH bi mogla započeti uzlet koji će je pozicionirati kao lidera u zrakoplovnoj industriji regiona.
Košarac: Specifičnosti BiH zahtijevaju odgodu CBAM takse
