Zbog stagnacije u Njemačkoj i Italiji, ove godine opao obim industrijske proizvodnje u BiH

U Informaciji o kretanju makroekonomskih pokazatelja za period od januara do marta 2019. godine, a koju je izradila Direkcija za ekonomsko planiranje BiH, navedeno je da je prema raspoloživim podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine za prvi kvartal u 2019. godini registrovan pad fizičkog obima industrijske proizvodnje od 5,1 posto u odnosu na isti period prethodne godine.

"Iako je ovo smanjenje djelimično posljedica prilično visoke osnovice iz prethodne godine (K1 2018. godine rast oko pet posto), ipak je, čini se, ključni razlog bilo evidentno usporavanje ekonomske aktivnosti u glavnim trgovinskim partnerima kao što su Njemačka i Italija. Tako je prema raspoloživim podacima Eurostata za prva dva mjeseca 2019. godine došlo do stagnacije fizičkog obima industrijske proizvodnje u italiji 0,1 posto, dok je ista u Njemačkoj smanjena za 2,4 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Ovo slabljenje industrijske proizvodnje, posebno u Njemačkoj, vrlo vjerovatno će predstavljati veliki izazov za sve zemlje regiona i BiH u 2019. godini", navodi se u Informaciji.

Tokom prvog kvartala 2019. godine najznačajniji pad proizvodnje zabilježen je u okviru sektora za proizvodnju električne energije i iznosio je 13,6 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Pad proizvodnje električne energije ponajviše je posljedica značajnog smanjena proizvodnje u hidroelektranama, dok je proizvodnja u termoelektranama smanjena za oko tri posto.

"Ovo slabljenje u proizvodnji električne energije na neki način se odrazilo i na sektor rudarstva u okviru kojeg je došlo do pada proizvodnje od 3,3 posto u odnosu na prvi kvartal prethodne godine. S druge strane, u okviru izvozno orijentirane prerađivačke industrije tokom prvog kvartala 2019. godine proizvodnja je smanjena za 1,5 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Ovaj pad proizvodnje u okviru bh. prerađivačke Industrije uzrokovan je usporavanjem ekonomske aktivnosti u glavnim trgovinskim partnerima, odnosno slabljenjem izvozne tražnje", navodi se u Informaciji.

Detaljnijim uvidom u strukturu prerađivačke industrije vidljivo je da su tokom prvog kvartala 2019. godine najznačajnija smanjenja proizvodnje zabilježena u okviru Izvozno orijentisanih grana kao što su naftni derivati i koks 70 posto, tekstil 40 posto, hemikalije i hemijski proizvodi i kožarski proizvodi od 11 posto respektivno,
drvoprerada (osim namještaja) -7,6 posto, еlektrična oprema -3,6 posto i bazni metali -2,7 posto. S druge strane, povećanja proizvodnje u okviru prehrambene industrije, proizvodnje namještaja i drugih Industrijskih grana nije bilo dovoljno da bi se spriječio pad proizvodnje u okviru prerađivačke industrije, odnosno
ukupne industrijske proizvodnje u BiH u prvom kvartalu ove godine.

Relativno povoljna kretanja u međunarodnom ekonomskom okruženju i jačanje domaće tražnje omogućili su nastavak trenda ekonomskog rasta u Bosni i Hercegovini u 2018. godini. Tako se procjenjuje da je BiH prema trenutno raspoloživim podacima Agencije za statistiku BiH zabilježila ekonomski rast u odnosu na 3,1 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Ako se ekonomski rast u BiH u toku prošle godine posmatra po komponentama, vidljiva su povećanja u okviru svih kategorija, pri čemu је najznačajniji doprinos rastu ostvaren u domenu privatne potrošnje i investicija, dok je doprinos neto izvoza bio neutralan.

U Informaciji o kretanju makroekonomskih pokazatelja za period od januara do marta 2019. godine navedeno je da, imajući u vidu činjenicu da eksterno okruženje kroz razmjenu robe i kapitala predstavlja glavnu strukturnu odrednicu gotovo svih ekonomskih kretanja u BiH, nije teško zaključiti da će sve izvjesnije usporavanje ekonomske aktivnosti u okruženju predstavljati izazov i za BiH u 2019. godini.

"Naime, prema najnovijim projekcijama DG ECFIN-a (Directorate-General for Economic and Financial Affairs) iz maja 2019. godine, projicirani rast BDP-a za EU 28 U 2019. godine revidiran je sa 1,9 posto na 1,4 posto, dok je projekcija ekonomskog rasta za Njemačku u 2019. godini i značajnije revidirana sa 1,8 posto na svega 0,5 posto. Pored ovih projekcija i trenutno raspoloživi kratkoročni indikatori također ukazuju na usporavanje ekonomske aktivnosti u EU usljed trgovinskih nesuglasica, što se u velikoj mjeri negativno odrazilo na izvozno orijentisanu preradivačku industriju, posebno je to slučaj s autoindustrijom", piše u Informaciji o kretanju makroekonomskih pokazatelja za period od januara do marta 2019. godine.

U vrijeme pripreme ovog izvještaja raspoloživi kratkoročni podaci o ekonomskim kretanjima u BiH nisu dovoljni za precizniju i pouzdaniju analizu ekonomskih kretanja. Međutim, kako navodi Direkcija za ekonomsko planiranje BiH, činjenica je da će usporavanje ekonomskih kretanja u eksternom okruženju gotovo sigurno imati negativan utjecaj na privredna kretanja u BiH.

"Prema podacima BHAS-a za prvi kvartal 2019. godine registrovan je pad industrijske proizvodnje od 5,1 posto i pad izvoza robe od oko 0,6 posto u odnosu na isti period prethodne godine. lako su ova smanjenja djelimično i posljedica visokih osnovica iz prethodne, čini se da se negativni utjecaji iz vana u vidu slabljenja izvozne tražnje polako naziru i u BIH. S druge strane, baš kao što je to bio slučaj tokom prethodnih godina, vrlo vjerovatno je da će domaća tražnja biti ključna za kretanje ekonomskog rasta u BiH u 2019. godini. Porast prometa u maloprodaji od oko 8 posto, povećanje kako ukupnog uvoza tako i uvoza robe široke potrošnje od 4,8 posto te povećanje neto prihoda od PDV-a od oko 6 posto
nagovještavaju da je trend rasta privatne potrošnje nastavljen u prvom kvartalu 2019. godine", piše u Informaciji.