Evropska komisija planira najveću reformu budžeta EU do sada, kojom bi zamijenila desetine postojećih programa i umjesto njih uvela objedinjene fondove, dajući veću kontrolu nad trošenjem sredstava nacionalnim vladama.
Novi budžet bio bi vrijedan oko 1.000 milijardi eura i drugačije koncipiran, kako bi odgovorio na sve veće potrebe za finansiranjem odbrane i otplatu velikih dugova, posebno onih nastalih tokom pandemije, prenosi Financial Times, pozivajući se na dokument u koji je imao uvid.
Samo otplata dugova nastalih izdavanjem obveznica za vrijeme pandemije koštat će 30 milijardi eura godišnje, što je 20% godišnjeg budžeta EU. Ovaj iznos predstavlja finansijski teret bez presedana, koji će natjerati Brisel da preispita nacionalne doprinose budžetu. Iako dokument ne predlaže konačan iznos budžeta koji stupa na snagu 2028. godine, povećanje ukupnog iznosa će vjerovatno naići na otpor bogatijih članica, poput Njemačke i Holandije, koje su najveći neto uplatioci u budžet EU.
Umjesto sadašnje podjele na više od 50 rigidnih programa, Evropska komisija predlaže da se sredstva grupišu u tri glavna fonda. Ovaj pristup bi omogućio veću fleksibilnost u raspodjeli sredstava i brže reagovanje na nepredviđene izazove. Trenutno, nacionalne vlade doprinose budžetu oko jedan posto bruto nacionalnog dohotka EU, pri čemu se trećina sredstava koristi za poljoprivredne subvencije, druga trećina za najmanje razvijene regione kroz kohezionu politiku, dok se ostatak troši na spoljnu pomoć, plate službenika i druge projekte.
Prema novoj strukturi, EK bi se dogovarala sa svakom državom pojedinačno o ključnim reformama i investicijama, uključujući i regionalne fondove i subvencije za poljoprivredu. Ovaj model bi dao veću kontrolu nacionalnim vladama, ali bi smanjio ulogu lokalnih vlasti u raspodjeli sredstava.
Lakić: Energetski održiva budućnost Federacije BiH
