
Zemlje EU nastojaće narednih dana da pokažu jedinstven stav protiv tarifa predsjednika SAD Donalda Trumpa, vjerovatno odobravajući prvi set ciljanih protivmjera na uvoz iz SAD u vrijednosti do 28 milijardi dolara, od zubnog konca do dijamanata.
Takav potez bi značio da se EU pridruži Kini i Kanadi u nametanju carina kao mjere odmazde SAD u ranoj eskalaciji onoga za šta neki strahuju da će postati globalni trgovinski rat - poskupljenje robe za milijarde potrošača i guranje privrede širom svijeta u recesiju.
Blok od 27 zemalja suočava se sa uvoznim carinama od 25 posto na čelik, aluminijum i automobile i "recipročnim" carinama od 20 posto od srijede, 9. aprila, za gotovo svu drugu robu.
Trampove carine pokrivaju oko 70 posto izvoza EU u SAD - u ukupnoj vrijednosti prošle godine od 532 milijarde evra, sa vjerovatnim carinama na bakar, farmaceutske proizvode, poluprovodnike i drvo.
Evropska komisija, koja koordinira trgovinsku politiku EU, predložiće članicama sutra poslije podne listu američkih proizvoda na koje će se uvesti dodatne carine kao odgovor na Trampove tarife na čelik i aluminijum, a ne na šire recipročne namete.
Predviđeno je da ta lista uključuje američko meso, žitarice, vino, drvo i odjeću, kao i žvake, konac za zube, usisivače i toalet papir, prenosi BHRT.
Jedan proizvod koji je dobio više pažnje i razotkrio neslogu u bloku je burbon. Komisija je odredila tarifu od 50 odsto, što je navelo Trampa da zaprijeti kontratarifom od 200 posto na alkoholna pića u EU ako blok nastavi dalje.
Izvoznici vina Francuska i Italija izrazili su zabrinutost. EU, čija se ekonomija u velikoj mjeri oslanja na slobodnu trgovinu, želi da obezbijedi široku podršku za svaki odgovor kako bi na kraju nastavila pritisak na Trampa da uđe u pregovore.
Luksemburg će sutra biti domaćin prvog političkog sastanka u cijeloj EU od Trampove objave o sveobuhvatnim carinama, kada će ministri odgovorni za trgovinu iz 27 članica EU razmijeniti mišljenja o uticaju i najboljem odgovoru.
Diplomate EU rekle su da je glavni cilj sastanka da se izađe sa ujedinjenom porukom o želji da se sa Vašingtonom pregovara o ukidanju carina, ali i spremnosti da se odgovori kontramjerama ako to ne uspije.
"Naš najveći strah nakon Bregzita bili su bilateralni dogovori i prekid jedinstva, ali kroz tri ili četiri godine pregovora to se nije dogodilo. Naravno, ovdje imate drugu priču, ali svako može da vidi interes za zajedničku komercijalnu politiku", rekao je neimenovani diplomata EU.