Dug od 750 milijardi eura čeka otplatu: EU još nema odgovor na ključno pitanje

Dug EU-a na kraju prošle godine iznosio je 738,9 milijardi eura, što je oko 23 posto više nego 2024. godine, procijenili su revizori u godišnjem izvještaju za 2025. godinu. Do kraja 2027. godine mogao bi narasti na bilion eura, prvenstveno zbog instrumenta za oporavak privrede od posljedica pandemije.

U periodu od 2028. do 2034. godine samo troškovi kamata povezani s bespovratnom podrškom iz tog instrumenta mogli bi iznositi čak 93 milijarde eura, navode revizori u izvještaju. Prijedlozi Evropske komisije za naredni budžet predviđaju i znatno dodatno zaduživanje radi pružanja podrške Ukrajini, provođenja nacionalnih planova kojima upravljaju države članice te moguće upotrebe mehanizma za slučaj ozbiljne krize.

„Iznosi o kojima je riječ mogli bi biti prilično veliki. Naprimjer, zajmovi Ukrajini odobreni ili dogovoreni od 2014. godine, uključujući zajam za podršku Ukrajini od 90 milijardi eura, odobren početkom 2026. godine, dostigli su iznos do 170,1 milijardu eura, od čega je do kraja 2025. isplaćeno 70,3 milijarde eura“, navodi se u izvještaju Evropskog revizorskog suda.

Zbog toga je neophodan oprez pri planiranju budućih budžeta jer bi mogao nastati značajan manjak na nivou EU-a ukoliko ne bude postignut dogovor o novim izvorima prihoda, upozoravaju revizori. U tom slučaju bile bi potrebne teške odluke, poput povećanja nacionalnih doprinosa ili usvajanja manje ambicioznih budžeta.

Situacija podsjeća na ekspres-lonac, zaključio je Murphy u razgovoru za portal Rapporteur, osvrćući se na procjene da bi dug EU-a do kraja naredne godine mogao dostići bilion eura. Posebno ga zabrinjava činjenica da EU još nije postigao dogovor o otplati 750 milijardi eura duga nastalog radi finansiranja oporavka od pandemije, u skladu s odlukom iz 2020. godine.

EU bi dug nastao tokom pandemije trebao otplaćivati u periodu od 30 godina, sve do 2058. godine, ali još nije postignut dogovor o načinu otplate, a pojedine vlade predlažu i reprogramiranje duga. Kada je dogovoreno zajedničko zaduživanje, Evropska komisija predložila je da se dug otplaćuje i servisira iz prihoda od novog nameta koji bi bio uveden multinacionalnim kompanijama koje posluju u EU.

„Dug nije problem ako je održiv. Odgovorno upravljanje budžetom zahtijeva izvor prihoda iz kojeg bi se dug mogao vraćati, kako bi postojala određena predvidivost u otplati“, istakao je Murphy.

„Nevjerovatno je da Komisija do kraja decembra mora obraditi i isplatiti 90 milijardi eura“, smatra predsjednik Evropskog revizorskog suda, upozoravajući na snažan pritisak da se ublaže pravila o finansiranju i odgovornosti kako bi se ispoštovao rok.

Revizori su u godišnjem izvještaju za 2025. godinu dali uslovno mišljenje o rashodima iz Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF). To znači da su utvrđeni određeni problemi, ali da nisu bili široko rasprostranjeni, prenosi Hina. Kako navode, državama članicama EU-a ponekad je bilo dopušteno da smanje zahtjevnost ili obim obaveza preuzetih u okviru planova za oporavak, a da pritom ne pruže uvjerljive razloge i dokaze.

Kada je riječ o redovnoj potrošnji budžetskih sredstava EU-a, revizori su utvrdili da su greške bile značajne i široko rasprostranjene, zbog čega su sedmu godinu zaredom izrazili negativno mišljenje o rashodima EU-a. Najviše stope grešaka zabilježene su u finansiranju kohezije, kojim se podržavaju ulaganja u radna mjesta, privredni rast i regionalni razvoj, te u oblastima poljoprivrede i okoliša.

Stopa grešaka u rashodima za koheziju porasla je sa 5,7 posto u 2024. na 6,6 posto u 2025. godini, dok je stopa grešaka u oblasti poljoprivrede i okoliša povećana sa 2,6 na 3,9 posto. Među najčešćim problemima su finansiranje projekata ili troškova koji ne ispunjavaju