EU kaznila proizvođača čokolade i keksa s 337,5 miliona eura

„Komisija je i dalje predana uklanjanju neopravdanih prepreka kako bi osigurala bolje funkcionisanje jedinstvenog tržišta. Teritorijalna ograničenja opskrbe od strane dobavljača vrsta su neregulatornih prepreka pravilnom funkcioniranju jedinstvenog tržišta.“, poručeno je povodom objave kazne.

Mondelēz, sa sjedištem u SAD-u, jedan je od najvećih svjetskih proizvođača čokolade i keksa. Njegov portfelj uključuje poznate brendove čokolade i keksa kao što su Côte d’Or, Milka, Oreo, Ritz, Toblerone i TUC te do 2015. brendove kafe kao što su HAG, Jacobs i Velours Noir.

Istraga Komisije utvrdila je da je Mondelēz prekršio pravila tržišnog natjecanja EU-a: (i) učestvovanjem u antikonkurentskim sporazumima ili usklađenim postupcima usmjerenim na ograničavanje prekogranične trgovine različitim proizvodima od čokolade, keksa i kafe; i (ii) zlouporabom svog dominantnog položaja na određenim nacionalnim tržištima za prodaju čokoladnih tableta.

„Cijene hrane razlikuju se među državama članicama. Trgovina preko granica država članica na unutašnjem tržištu može sniziti cijene i povećati dostupnost proizvoda za potrošače. To je posebno važno u vrijeme visoke inflacije. U današnjoj odluci utvrđujemo da je Mondelēz nezakonito ograničio prekograničnu prodaju širom EU-a. Mondelez je to učinio kako bi održao više cijene svojih proizvoda na štetu potrošača. Stoga smo Mondelēzu kaznili 337,5 miliona eura.“, izjavila je Margrethe Vestager, izvršna potpredsjednica zadužena za politiku tržišnog takmičenja.

Dvadeset dva antikonkurentska sporazuma

Komisija je posebno utvrdila da je Mondelēz učestvovao u dvadeset i dva antikonkurentska sporazuma ili usklađene prakse, kršeći članak 101. Ugovora o funkcioniranju Evropske unije („UFEU”), tako što je radio ograničavanje teritorija ili kupaca kojima bi sedam veleprodajnih kupaca (trgovaca/“brokera”) moglo preprodavati Mondelēzove proizvode.

Jedan je sporazum također uključivao odredbu kojom se Mondelēzovim klijentima naređuje da primjenjuju više cijene za izvoz u usporedbi s domaćom prodajom. Ti su se sporazumi i usklađene prakse odvijali između 2012. i 2019. i pokrivali su sva tržišta EU-a.

Također je osuđen za spriječavanje deset ekskluzivnih distributera aktivnih u određenim državama članicama da odgovore na zahtjeve za prodaju kupaca koji se nalaze u drugim državama članicama bez prethodnog dopuštenja Mondelēza, prenose Financije hr. Ti su se sporazumi i prakse odvijali između 2006. i 2020. i pokrivali su sva tržišta EU-a.

Komisija je također utvrdila da je, između 2015. i 2019., Mondelēz zloupotrijebio svoj dominantni položaj, kršeći članak 102. UFEU-a, tako što je odbio opskrbe brokera u Njemačkoj kako bi se spriječila preprodaja proizvoda čokoladnih tableta na teritorijima Austrije, Belgije, Bugarske i Rumunjske gdje su cijene bile više.

Osuđen je i za prekid isporuke proizvoda u obliku čokoladnih bombona u Nizozemskoj kako bi se spriječio njihov uvoz u Belgiju, gdje je Mondelēz te proizvode prodavao po višim cijenama.

Komisija je zaključila da je nezakonita praksa Mondelēza spriječila trgovce na malo da slobodno nabavljaju proizvode u državama članicama s nižim cijenama i umjetno podijelila unutarnje tržište. Mondelēzov cilj bio je izbjeći da prekogranična trgovina dovede do smanjenja cijena u zemljama s višim cijenama. Takve nezakonite prakse omogućile su Mondelēzu da nastavi naplaćivati više za vlastite proizvode, na krajnju štetu potrošača u EU.

Pri određivanju visine novčane kazne, Komisija je uzela u obzir težinu i trajanje prekršaja kao i vrijednost Mondelēzove prodaje koja se odnosi na potonje.

Osim toga, Komisija je uzela u obzir činjenicu da je Mondelēz sarađivao s Komisijom u okviru postupka saradnje i izričito priznao svoju odgovornost za kršenje pravila tržišnog takmičenja EU-a. Stoga je Komisija odobrila Mondelēzu smanjenje kazne od 15 posto. Na temelju ove metodologije, Komisija je Mondelēzu odredila kaznu od 337,5 miliona eura.

Pozadina slučaja

Trgovci i trgovci na malo pokušavaju nabaviti proizvode na unutrašnjem tržištu gdje su cijene niže i trgovati ih tržištima gdje su cijene više. To općenito dovodi do pada cijena u zemljama gdje su cijene više. Ograničenja takve paralelne trgovine mogu dovesti do izolacije nacionalnog tržišta pri čemu proizvođač ili dobavljač može naplaćivati više cijene na štetu potrošača. Oni također mogu dovesti do manje raznolikosti proizvoda. Stoga ograničenja paralelne trgovine predstavljaju neregulatorne prepreke boljem funkcioniranju jedinstvenog tržišta i među najozbiljnijim su ograničenjima tržišnog natjecanja.

U Tranzicijskom putu za maloprodajni ekosustav objavljenom u martu 2024. Komisija je predložila pokretanje dijaloga između dotičnih dionika, tj. međunarodnih dobavljača markiranih proizvoda, trgovaca na malo i potrošača, kako bi se pokušala pronaći rješenja.

U sklopu svoje samoinicijativne istrage o sumnjama na protukonkurencijske prakse koje pokrivaju EU, Komisija je u novembru 2019. provela nenajavljene inspekcije u prostorijama Mondelēza u Austriji, Belgiji i Njemačkoj. Komisija je otvorila službeni postupak u januaru 2021.

Novčane kazne izrečene firmama koje krše antimonopolska pravila EU-a uplaćuju se u opći proračun EU-a. Ti prihodi nisu namijenjeni za posebne troškove, ali su doprinosi država članica proračunu EU-a za sljedeću godinu u skladu s tim smanjeni. Kazne stoga pomažu finansiranju EU-a i smanjuju teret za porezne obveznike.