Grčka postaje sve popularnija među turistima iz Turske

Ekonomski odnosi Grčke i Turske posljednjih godina doživjeli su veliki preokret. Dok su se dvije susjedne zemlje decenijama smjenjivale između političkih tenzija i perioda smirivanja odnosa, sada se na terenu dešava tiša, ali vrlo konkretna promjena: novac turista sve više ide iz Turske u Grčku.

Ukupna trgovinska i turistička razmjena dvije zemlje udvostručena je za pet godina, ali koristi nijesu ravnomjerno raspoređene. Najvidljiviji primjer je turizam: broj Grka koji posjećuju Tursku ostao je približno stabilan, na nešto više od 500.000 godišnje, dok je broj turskih turista u Grčkoj za četiri godine utrostručen i premašio 1,5 miliona prošle godine, prema procjenama koje prenosi Euronews.

Razlog je jednostavan i veoma važan za razumijevanje turističkog tržišta Mediterana: cijene.

„Do prije desetak godina ljudi su iz Grčke dolazili u Tursku da kupuju, uglavnom u Istanbul, Edirne i Kešan. Sada, međutim, vidimo mnogo više posjetilaca iz Turske koji idu u Grčku, jer je tamo jeftinije sve što žele da kupe“, kazala je za Euronews Maria Dimou, stanovnica Istanbula.

Prema njenim riječima, osnovne životne namirnice u Turskoj i dalje mogu biti relativno dostupne, ali sve što izlazi iz okvira najosnovnije potrošnje postalo je skupo. Zato mnogi Turci odlaze u grčku Trakiju, najčešće u Aleksandropolis, a neki i do Kavale, kako bi kombinovali odmor i kupovinu hrane, pića i drugih proizvoda.

Grčka postala povoljnija destinacija za turske turiste

Turci sve češće doživljavaju Grčku kao destinaciju u kojoj za isti novac dobijaju više — bolju vrijednost u restoranima, povoljniji odmor i, za njih, prihvatljivije cijene.

Jedan turski turista iz Ankare kazao je za Euronews da je nedavno automobilom putovao do Kavale i Soluna i da ga je Grčka prijatno iznenadila.

„Hrana je bila odlična, porcije velike, a sve je bilo jeftino“, rekao je.

Taj trend posebno se vidi na sjeveru Grčke i na egejskim ostrvima. Mnogi stanovnici Turske odlaze na jednodnevne izlete preko Edirnea do Orestijade, dok se iz oblasti poput Ajvalika i drugih gradova duž maloazijske obale tokom ljeta hiljade turista prebacuju na grčka ostrva.

Za Grčku je to važan turistički impuls, posebno za ostrva koja se nalaze blizu turske obale.

Konzulat u Istanbulu izdaje oko 1.300 viza dnevno

Koliko je interesovanje turskih građana za Grčku poraslo, pokazuje i podatak da grčki konzulat u Istanbulu, prema diplomatskim izvorima, izdaje oko 1.300 viza dnevno. Većina su vize za više ulazaka, jer mnogi turski građani planiraju ponovljene dolaske — za odmor, kraće vikend posjete ili kupovinu.

U tu brojku nisu uračunati Turci koji su dobili ili su u procesu dobijanja boravišnih dozvola kroz programe zlatnih viza ili po osnovu rada u Grčkoj, a procjenjuje se da ih je oko 25.000.

Dodatni kanal za dolazak turskih turista je takozvani „Visa Express“ režim za istočni Egej, koji omogućava kratke posjete do sedam dana za više grčkih ostrva. Program je odobrila Evropska komisija, a Grčka ga je pokrenula u okviru šire politike smirivanja odnosa i jačanja direktnih kontakata građana dvije zemlje. Reuters je ranije objavio da je Grčka taj režim produžila za godinu i proširila listu ostrva, uključujući Patmos i Samotraku.

Program obuhvata ostrva Kalimnos, Kastelorizo, Kos, Lezbos, Leros, Limnos, Rodos, Samos, Simi, Hios, Patmos i Samotraku. Vize se izdaju na ulaznim lukama, važe sedam dana i vezane su za ostrvo za koje su izdate — bez mogućnosti putovanja sa ostrva na ostrvo.

Najveći dobitnik prošle godine bio je Kos, prije svega zbog blizine Bodrumu. Slijedili su Rodos i Hios, pri čemu Hios privlači posebno turiste veće platežne moći. Među najposjećenijima su bili i Lezbos i Samos.

Grci u Istanbulu više gledaju nego što kupuju

S druge strane, u Turskoj se žale da Grci više ne troše kao ranije.

Prodavci u Istanbulu navode da je ranije bilo mnogo više grčkih kupaca, naročito za garderobu, modne dodatke i robu široke potrošnje. Danas, kažu, Grci češće dolaze da prošetaju i obiđu grad, ali manje kupuju.

„Nekada su dolazili i kupovali sve i svašta. Sada dođu, pogledaju, obiđu grad, vide nas, Rum Grke, ali ne mogu da kupuju jer je sve postalo skupo“, kazao je Symeon Soltaridis, stanovnik Istanbula i predsjednik grčke zajednice Balino.

Zvanični podaci pokazuju da je svaki Grk koji je prošle godine posjetio Tursku u prosjeku potrošio oko 340 eura po putovanju, što je za oko 50 eura više godišnje tokom posljednje tri godine. Ali, zbog snažnog rasta troškova života u Turskoj, taj novac danas kupuje manje nego ranije.

Turski turisti u Grčkoj, prema podacima Banke Grčke koje prenosi Euronews, u prosjeku troše nešto više od 300 eura po putovanju — preciznije oko 303 eura. Ipak, za njih je ključni utisak da za taj novac u Grčkoj dobijaju više nego kod kuće.

Promjena se vidi i u trgovini

Turistički preokret prati i velika promjena u robnoj razmjeni.

Prema podacima grčke statističke službe ELSTAT, uvoz iz Turske u Grčku dostigao je 1,34 milijarde eura 2020. godine, već naredne godine premašio je dvije milijarde, a 2024. prešao tri milijarde eura. Za prošlu godinu procjenjuje se na oko 3,34 milijarde eura.

Nasuprot tome, grčki izvoz u Tursku za 2025. procjenjuje se na oko 1,37 milijardi eura. To je znatno manje nego 2022. godine, kada je Grčka u Tursku izvezla robu vrijednu oko tri milijarde eura i posljednji put imala povoljniji odnos u trgovini sa susjednom zemljom.

Drugim riječima, ekonomska slika između Grčke i Turske se preokrenula: Turska više izvozi u Grčku, ali njeni građani sve više novca troše upravo u Grčkoj.

Turisti više ne porede samo more, hotele i udaljenost. Sve češće porede cijenu večere, kvalitet hrane, veličinu porcija, cijenu smještaja, parkinga, usluge i ukupni osjećaj da li su za novac dobili fer vrijednost.

Grčka, makar u odnosu na Tursku, trenutno dobija tu bitku. A poruka je jasna: destinacije koje postanu preskupe za ono što nude rizikuju da izgube i tradicionalne goste, čak i kada imaju snažan brend, historiju i geografsku prednost.