Kako cijena pizze otkriva pravo stanje evropske ekonomije

Ako želite znati u kakvom je stanju evropska ekonomija, dovoljno je da otvorite kutiju s pizzom.

Legendarna Margherita više nije samo brzi italijanski klasik – ona je postala precizan ekonomski instrument. Najnoviji foodora Pizza Index 2026 otkriva da se u mirisu istopljenog sira i svježe pečenog tijesta krije priča o inflaciji, promjenjivim navikama potrošača i nevidljivoj granici između evropskog istoka i zapada. Inače, Foodora je jedna od vodećih evropskih platformi za dostavu hrane koja je, analizirajući milione narudžbi na šest tržišta, kreirala Pizza indeks – godišnje istraživanje koje koristi cijenu klasične Margherite kao mjerilo za praćenje inflacije, kupovne moći i ekonomskih trendova u Evropi.

Rast od 7,75 posto

Rezultati opsežne analize miliona narudžbi na tržištima Austrije, Češke, Finske, Mađarske, Norveške i Švedske pokazuju da je tipična Margherita pizza postala 7,75 posto skuplja u samo godinu dana, dostigavši prosjek od 11,96 eura. Ovaj rast je direktna posljedica kumulativnih troškova koji su se nagomilavali godinama. Iako je inflacija hrane u eurozoni usporila s vrhunca od 15,5 posto na podnošljivijih 2,9 posto u 2025. godini, ekonomisti ECB-a upozoravaju da danas „stavljanje obroka na sto“ košta čak trećinu više nego prije pandemije. Meso i mliječni proizvodi skuplji su za više od 30 posto, što direktno pogađa ključne sastojke svake pizze: pšenicu, paradajz i sir.

Među zemljama koje su učestvovale u istraživanju, Mađarska je i dalje neprikosnovena „low-cost“ destinacija s medijalnom cijenom od 8,75 eura, dok na suprotnom kraju spektra Norveška drži titulu luksuznog tržišta, gdje ćete istu pizzu platiti u prosjeku 17,60 eura.

Fenomen „faktora sitosti“

Zanimljiv je pomak u navikama potrošača koji sugerira da kupci pokušavaju „iscijediti“ maksimalnu vrijednost iz svakog naručenog obroka. Tokom 2024. godine tržištem je dominirao klasik Margherita, međutim u 2025. godini na drugo mjesto liste popularnosti izbio je calzone – preklopljena pizza koja nudi veći obim i jači osjećaj sitosti. Uz nju, snažan rast bilježe i capricciosa i kebab-pizza. Stručnjaci to nazivaju „filling factor“, odnosno činjenicom da kupci za istu cijenu nastoje dobiti veću vrijednost obroka, odnosno da on bude konkretniji. Zato ne čudi da klasičnu Margheritu, na kojoj gotovo da nema ničega, zamjenjuju calzone ili kebab-pizza.

Hrvatska – negativni rekorder

Hrvatska se, međutim, u ovoj evropskoj analizi našla u nezahvalnoj ulozi negativnog rekordera. Iako nije bila obuhvaćena izvornim foodora izvještajem, zvanični podaci Eurostata i lokalne analize cijena na domaćim platformama otkrivaju da je predvodnik rasta na kontinentu. Dok slovenački susjedi uživaju u nevjerovatnoj stabilnosti s rastom od svega 0,9 posto, u Hrvatskoj su cijene Margherite u gradovima poput Zagreba i Splita stabilno „parkirane“ između 10 i 12 eura. To Hrvatsku stavlja u zanimljivu poziciju da je skuplja od Mađarske i Češke, ali se cijenama već opasno približava austrijskim gradovima poput Beča (11,90 €), uprkos razlici u kupovnoj moći.

Bez obzira na to da li sjedite u mađarskom Segedinu, koji je s 8,50 eura najjeftiniji grad u indeksu, ili u norveškom Lillestrømu, gdje ćete za isto platiti rekordnih 19,12 eura, pizza ostaje naša univerzalna valuta. Tržište se možda prilagođava, operativni troškovi poput struje i radne snage divljaju, ali potraga za savršenim parčetom ostaje najslađi i najmjerljiviji evropski sport, prenosi Bankar s portala Lidermedia.hr.