Njemačka planira velika ulaganja u infrastrukturu, odbranu i digitalizaciju.
Međutim, studija Instituta njemačke privrede upozorava da već sada nedostaje oko 148.000 stručnih radnika za realizaciju tih projekata.
Njemačka u posebnom fondu za modernizaciju infrastrukture raspolaže ogromnim iznosom od pola biliona eura, ali nedostatak kvalificirane radne snage otežava da se taj novac uopće potroši.
Jer, sam novac nije dovoljan, navodi se u studiji Instituta njemačke privrede (IW) iz Kelna, objavljenoj u ponedjeljak, 19. oktobra.
„Uspjeh projekata u velikoj mjeri ovisi i o tome postoji li dovoljno kvalificiranih stručnjaka koji će ih planirati, graditi i njima upravljati“, navodi se u izvještaju.
Upravo tu postoje neizvjesnosti, posebno kada je riječ o zanimanjima u oblastima infrastrukture, energetske tranzicije i digitalizacije.
„Ako se zanimanja koja se preklapaju računaju samo jednom, od jula 2025. do juna 2026. godine za realizaciju investicijskog programa u prosjeku je nedostajalo 148.047 stručnih radnika. Na ove tri grupe zanimanja otpada 44 posto ukupnog manjka kvalificirane radne snage.“
Prema istraživačima iz Kelna, najveći nedostatak zabilježen je u tehničkim zanimanjima.
„To uključuje elektroinstalacije u građevinarstvu, sanitarnu tehniku, grijanje i klimatizaciju, elektrotehniku industrijskih postrojenja te mašinsku tehniku i održavanje postrojenja.“
Najviše nedostaje radnika sa završenim stručnim obrazovanjem, navode autori studije. Očekuju da će ogromna ulaganja, za koja su potrebni radnici, dodatno produbiti nedostatak kadrova, dok se potrebni radnici neće jednostavno pojaviti sami od sebe, osim ako država ne poduzme mjere i u ovoj oblasti.
Vlada je nedavno, kao i vodeći ekonomisti te Međunarodni monetarni fond, znatno povećala prognoze rasta njemačke privrede. Razlog tome je jačanje izvoza, ali prije svega velika državna ulaganja u infrastrukturu i odbranu, u vrijednosti od bilion eura tokom narednih godina.
Očekuje se da će bruto domaći proizvod (BDP) ove godine porasti za 1,3 posto, a 2027. godine za 1,1 posto. U 2028. godini rast bi trebao usporiti na 0,6 posto.
Nedostatak radne snage posljedica je starenja stanovništva i manjeg broja mladih generacija, što se samo djelimično može nadoknaditi useljavanjem. Institut njemačke privrede smatra da je to jedan od najvećih strukturnih problema Njemačke.
„Nepopunjena radna mjesta kratkoročno znače propušteno stvaranje dodane vrijednosti, a dugoročno i slabiji inovacijski potencijal te sporiji privredni rast“, navodi se u analizi.
Tokom prošle godine u svim zanimanjima ostalo je nepopunjeno 54.000 mjesta za stručno obrazovanje, dok gotovo 40.000 kandidata nije uspjelo pronaći mjesto za osposobljavanje u željenom zanimanju.
„Ispravno je da država nadoknađuje zaostatke u ulaganjima“, kaže Michael Grömling, direktor Odjela za konjunkturna istraživanja pri Institutu njemačke privrede.
„Međutim, javna potrošnja ne može zamijeniti privatne investicije koje su potrebne za održiv rast.“
Prema njegovoj ocjeni, dobar je potez to što njemačka vlada investicijskim samitom, koji je počeo u ponedjeljak, želi privući privatni kapital u Njemačku. Naime, prema drugoj studiji Instituta njemačke privrede, spremnost privatnog sektora na ulaganja posljednjih je godina bila slaba.
Prema toj studiji, njemačkoj privredi od početka 2020. godine, zbog pandemije koronavirusa, rata u Ukrajini i sukoba na Bliskom istoku, nedostaju ulaganja u vrijednosti od nekoliko stotina milijardi eura.
Preduzeća su uložila oko 470 milijardi eura manje nego što bi se moglo očekivati na osnovu dugoročnog trenda. Država je, nasuprot tome, investirala oko 50 milijardi eura više.
Kada se sve sabere, procijenjeni manjak ulaganja iznosi oko 420 milijardi eura.
Privatne investicije u drugom kvartalu ove godine i dalje su bile više od 10 posto ispod godišnjeg prosjeka iz 2019. godine. Javne investicije, s druge strane, bile su oko 20 posto veće nego tada, piše DW.
Zašto Vogošća još nema grijanje? Iz BAGS-a otkrili nove detalje
