Njemačka udara na lažna bolovanja, BiH ide na more

Radnici u Njemačkoj su tokom 2024. godine prosječno bili na bolovanju oko 22 dana. Podatak dolazi od udruženja zdravstvenih osiguravatelja, koje ističe da je broj bolovanja naglo porastao 2022., nakon uvođenja elektronskog sistema prijave bolovanja koji je omogućio preciznije evidentiranje kratkotrajnih izostanaka.

Stopa bolovanja neznatno smanjila se u prvoj polovini 2026., a u tom periodu zaposlenici su bili odsutni zbog bolesti u prosjeku 9,6 dana. Stopa je pala s 5,4 na 5,3 posto - što znači da je bilo kojeg dana 53 od svakih 1000 zaposlenika prijavljeno kao nesposobno za rad.

Značajna promjena vidljiva je u dijagnozama. Depresija i druga mentalna zdravstvena stanja sada uzrokuju najviše izostanaka. Sa 184 dana izostanka na 100 osiguranih osoba, povećali su se za devet posto. S druge strane, respiratorne bolesti zabilježile su pad od 21 posto na 175 dana izostanka na 100 osiguranih osoba. Prošle godine prehlade i gripa bile su na vrhu popisa.

Koalicija desnog i lijevog centra odlučila se početkom jula o dvije mjere. U budućnosti će se doktorska potvrda o nesposobnosti za rad morati predočiti prvog dana bolesti . Nadalje, ukinut će se potvrde o bolovanju izdane telefonom. Merz je to opravdao međunarodnim uporedbama, gdje Njemačka visoko kotira po stopi izostanaka s posla.

S druge strane, epidemija lažnih bolovanja u Bosni i Hercegovini se ne zaustavlja. I ovog ljeta je isto. Dok dio radnika koristi godišnje odmore, drugi otvaraju bolovanja zbog odlaska na more.

Cijenu takvih zloupotreba plaćaju poslodavci, zdravstveni fondovi i svi građani koji finansiraju sistem. Lažna bolovanja odavno više nisu pojedinačni slučajevi, nego ozbiljan problem koji uništava tržište rada. Poslodavci godinama upozoravaju da su upravo kratkotrajna bolovanja, najčešći predmet zloupotreba i da kompanijama stvaraju ogromne finansijske i organizacione probleme.