Njemačke vozače dočekao šok: Cijena dizela odjednom skočila na 2,62 eura

Širom zemlje cijene goriva za samo pola sata porasle su u prosjeku za oko 20 centi po litru.

U pojedinim gradovima poskupljenja su bila i veća – dizel je tako na jednoj pumpi u Kirchheimu u podne odjednom poskupio čak 30 centi, piše Bild.

U Kirchheim unter Tecku u Baden-Württembergu litar dizela neposredno prije podneva koštao je 2,32 eura. Tačno u 12 sati cijena je skočila na 2,62 eura. Benzin je na istoj pumpi poskupio sa 2,23 na 2,47 eura po litru.

Naglo poskupljenje zabilježeno je i u Kölnu. Na jednoj benzinskoj pumpi benzin je poskupio sa 2,26 na 2,46 eura, a dizel sa 2,38 na 2,57 eura po litru.

Nije riječ o izoliranim slučajevima. Širom Njemačke između 11.45 i 12.15 sati prosječna cijena benzina i dizela porasla je za oko 20 centi po litru.

Glavni razlog rasta cijena je visoka cijena nafte. Referentna sjevernomorska nafta Brent u ponedjeljak prijepodne koštala je više od 107 dolara po barelu. Istovremeno se dodatno pogoršava situacija na Bliskom istoku. Saobraćaj nafte kroz Hormuški moreuz ozbiljno je poremećen, dok je pod pritiskom i Bab el-Mandeb, još jedan važan pomorski pravac.

Benzin je već u nedjelju dosegnuo rekordnu cijenu. Prosječna cijena u Njemačkoj iznosila je oko 2,27 eura po litru, dok je dizel u dnevnom prosjeku koštao oko 2,40 eura.

Njemačko udruženje benzinskih pumpi upozorava da bi cijene goriva mogle dosegnuti i tri eura po litru. Predstavnik udruženja Herbert Rabl smatra da se vozači moraju pripremiti na mogućnost takvih cijena te traži smanjenje PDV-a na gorivo.

Na sličnu mogućnost upozorio je i glavni ekonomista banke ING Carsten Brzeski. Ako se cijena nafte duže zadrži iznad 110 dolara po barelu, dizel bi se mogao približiti granici od tri eura po litru.

Vrijeme odlaska na benzinsku pumpu zato može znatno utjecati na trošak. Razlika od 20 centi po litru znači deset eura razlike pri punjenju rezervoara od 50 litara.

Njemačka privreda posustala je na početku trećeg kvartala, saopćilo je u ponedjeljak Ministarstvo privrede, budući da su visoke cijene energije usporile aktivnosti u energetski intenzivnim sektorima i domaću potrošnju.

Snažnija inozemna potražnja, povezana sa sukobom na Bliskom istoku, pokrenula je "poseban ekonomski ciklus" u energetski intenzivnim privrednim sektorima, ali aktivnost u posljednje vrijeme slabi, istaknuto je u redovnom mjesečnom izvještaju ministarstva.

I pokazatelji lične potrošnje ukazuju na usporavanje pod pritiskom visokih cijena energije.

Glasnogovornica Industrijske i trgovinske komore (IHK) u saveznoj pokrajini Rajna-Falačka upozorila je u nedjelju da bi privreda mogla pretrpjeti značajnu štetu i zbog niskog vodostaja Rajne, prenosi SEEbiz.

Situacija je zaista kritična i već sada se očekuje da će privredna šteta biti ogromna, iako tek treba vidjeti hoće li premašiti onu iz 2018. godine - rekla je Nicole Rabold, glasnogovornica IHK-a za saobraćajnu politiku.

Šteta u ovoj godini još nije poznata, a 2018. godine iznosila je oko 2,4 milijarde eura.

Pad vodostaja kod Kauba ispod 40 centimetara onemogućio bi isplativu plovidbu dijelom srednje Rajne, važnim pravcem za riječni teretni saobraćaj.

Vodostaj kod Kauba nedavno je zahvaljujući padavinama nakratko porastao, ali se u međuvremenu ponovo spustio ispod rekordno niske razine od 25 centimetara iz 2018. godine. Tokom ljeta nakratko je pao i na jednocifren nivo.

Nizak vodostaj već je ograničio prevoz robe njemačkim rijekama. Na Rajni teretni brodovi zato više ne mogu ploviti ili prevoze tek ograničene količine tereta, što povećava troškove transporta.