Požari i ekstremne vrućine koji su zahvatili Francusku, Španiju, Portugal, Grčku, Rumuniju i druge dijelove Evrope već su prouzrokovali najmanje 3,1 milijardu eura troškova obnove.
Stvarni ekonomski račun bit će znatno veći kada se uključe uništene kuće i usjevi, prekidi proizvodnje, pad turističkog prometa, zdravstvene posljedice i rast troškova osiguranja.
Gotovo pola miliona hektara izgorjelo je tokom prva dva mjeseca evropske požarne sezone.
Prema analizi Financial Timesa, samo u pet najteže pogođenih zemalja eurozone trošak vraćanja opožarenih područja u prethodno stanje dostigao je oko 3,1 milijardu eura.
To već premašuje procijenjeni prosječni godišnji trošak šumskih požara za cijelu Evropsku uniju, koji prema izračunima Evropske komisije iznosi približno 2,5 milijardi eura.
Stvarna šteta bit će višestruko veća
Procjena od 3,1 milijardu eura obuhvata uglavnom troškove obnove zemljišta, ponovnog pošumljavanja i održavanja opožarenih područja.
U nju nisu u potpunosti uključene štete na kućama, poslovnim objektima, vozilima i poljoprivrednim usjevima, kao ni gubici povezani s prekidom proizvodnje i turističke sezone.
Dodatni troškovi pojavit će se kroz više premije osiguranja, nekretnine koje će postati teško ili nemoguće osigurati, smanjenje broja posjetilaca te nabavku vatrogasne opreme i prilagodbu infrastrukture.
Nisu u potpunosti izračunate ni zdravstvene posljedice zagađenja zraka i ekstremnih temperatura, uključujući dodatne hospitalizacije i povećanu smrtnost.
Francuski požari zaustavili industrijsku proizvodnju
Francuska Gironde jedna je od najteže pogođenih regija, a istovremeno važan centar odbrambene i avioindustrije.
Požari su prisilili kompanije poput proizvođača avionskih motora Safrana, proizvođača borbenih aviona Dassault Aviationa i raketne kompanije ArianeGroup da zaustave proizvodnju i evakuišu zaposlene.
Prema podacima lokalne privredne komore, požarima je direktno pogođeno najmanje 40.000 kompanija. Do 30. jula potpuno je bilo zatvoreno oko 19.500 kompanija, dok je između 120.000 i 150.000 zaposlenih bilo uključeno u državno subvencionirani program skraćenog rada.
Gironde je poznata i po vinogradima Bordeauxa. Oni su zasad uglavnom izbjegli direktnu vatru, ali postoji rizik da dim utiče na kvalitet grožđa i ovogodišnju berbu.
Pogođeni su i uzgajivači kamenica u zaljevu Arcachon, kao i turizam, koji čini približno sedam posto BDP-a tog departmana.
Španski poljoprivrednici izgubili hiljade hektara pašnjaka
Požari u Španiji približili su se na oko 50 kilometara od Madrida te zahvatili kuće, poslovne objekte i vozila u ruralnim naseljima.
Udruženje malih poljoprivrednika i stočara preliminarno je evidentiralo gubitak najmanje 18.500 hektara korisnog zemljišta, uglavnom pašnjaka.
Konačna šteta zavisit će i od gubitaka stoke, višegodišnjih zasada te prihoda koji neće biti ostvareni tokom narednih sezona.
Iako takvi gubici vjerovatno neće snažno promijeniti nacionalne podatke o BDP-u, za lokalne zajednice mogu predstavljati višegodišnji ekonomski udar.
Suša otežava transport i proizvodnju energije
Ekonomske posljedice ekstremnog ljeta nisu ograničene samo na požare.
Pad vodostaja Rajne i Dunava otežava transport sirovina i industrijskih proizvoda. Uz Rajnu su koncentrisana velika postrojenja hemijskih kompanija BASF, Covestro i Evonik, koja zavise od riječnog transporta.
Rekordno niski vodostaji Dunava ugrozili su i rad nuklearnih elektrana koje rijeku koriste za hlađenje.
Mađarskoj nuklearnoj elektrani, koja proizvodi gotovo polovinu električne energije u zemlji, prijetilo je zaustavljanje rada, dok je Rumunija morala isključiti jedan od dva reaktora elektrane Cernavodă.
Takvi prekidi povećavaju troškove energije, transporta i industrijske proizvodnje te šire posljedice katastrofa i na područja koja nisu direktno zahvaćena požarima, prenose Financije hr.
Obnova povećava BDP, ali ne stvara novo bogatstvo
Državna pomoć, isplate osiguranja i građevinska obnova nakon prirodnih katastrofa mogu kratkoročno povećati potrošnju i statistički podržati ekonomski rast.
To, međutim, ne znači da je stvorena nova vrijednost. Novac se troši na zamjenu uništenih kuća, šuma, infrastrukture i proizvodnih kapaciteta.
Ekonomisti upozoravaju da takva aktivnost može prikriti stvarni gubitak kapitala, kvaliteta života i budućih prihoda lokalnih zajednica.
Klimatska ekonomistica Sarah Meier procjenjuje da bi stvarni ekonomski trošak ovogodišnjih požara mogao biti više nego trostruko veći od prosječnog godišnjeg gubitka BDP-a koji su požari između 2011. i 2018. nanosili regionalnim ekonomijama Portugala, Španije, Italije i Grčke.
Ometali inspekciju? Temu pod prijetnjom višemilionske kazne
