Zaštita klime i kvalitet života građana ne moraju biti suprotstavljeni ciljevi. Beč kroz koncept ekonomije krofne nastoji povezati smanjenje ekološkog opterećenja s društvenom pravdom, priuštivim stanovanjem, kvalitetnim javnim prijevozom i dostupnim zelenim površinama.
Koncept ekonomije krofne razvila je britanska ekonomistica Kate Raworth. On predstavlja okvir za društveni i ekonomski razvoj koji podrazumijeva zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba uz poštivanje ekoloških granica planete. Osim Beča, ovaj model u planiranju razvoja koristi i Amsterdam.
"Želimo oblikovati Beč tako da svi ljudi imaju koristi od grada u kojem se dobro živi, uz priuštivo stanovanje, kvalitetan javni prijevoz, dovoljno zelenih površina te pouzdano snabdijevanje energijom i vodom. Klimatska politika ne treba samo štititi uslove za život nego i otvarati nove mogućnosti", izjavio je član bečke gradske vlade za klimu Jürgen Czernohorszky.
Klimatska politika koja donosi i društvene koristi
Dugotrajni toplotni valovi, suše i sve veći pritisak na vodne resurse tokom ljeta 2026. pokazali su koliko klimatske promjene već utječu na Beč, posebno na stanovništvo koje se suočava s različitim oblicima socijalne ugroženosti.
Zbog toga grad klimatske mjere povezuje sa socijalnim potrebama i održivim upravljanjem resursima. Koncept ekonomije krofne prošle godine uključen je u bečku strategiju cirkularne ekonomije "Kružni Beč – jedna zaokružena priča", a ponovo se razmatra i u okviru aktuelnog ažuriranja Bečkog klimatskog plana za period od 2027. do 2031. godine.
Mjere poput unapređenja javnog prijevoza i aktivne mobilnosti, uključujući hodanje i biciklizam, istovremeno smanjuju emisije i poboljšavaju dostupnost gradskih sadržaja.
Smanjenjem prostora namijenjenog automobilima otvara se mogućnost za više zelenila, površina za boravak na otvorenom i mjesta za odmor i šetnju. Takve promjene doprinose boljem kvalitetu zraka, smanjenju efekta toplotnih otoka i očuvanju zdravlja stanovništva.
Zaštita klime i kvalitet života građana ne moraju biti suprotstavljeni ciljevi. Beč kroz koncept ekonomije krofne nastoji povezati smanjenje ekološkog opterećenja s društvenom pravdom, priuštivim stanovanjem, kvalitetnim javnim prijevozom i dostupnim zelenim površinama.
Koncept ekonomije krofne razvila je britanska ekonomistica Kate Raworth. On predstavlja okvir za društveni i ekonomski razvoj koji podrazumijeva zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba uz poštivanje ekoloških granica planete. Osim Beča, ovaj model u planiranju razvoja koristi i Amsterdam.
"Želimo oblikovati Beč tako da svi ljudi imaju koristi od grada u kojem se dobro živi, uz priuštivo stanovanje, kvalitetan javni prijevoz, dovoljno zelenih površina te pouzdano snabdijevanje energijom i vodom. Klimatska politika ne treba samo štititi uslove za život nego i otvarati nove mogućnosti", izjavio je član bečke gradske vlade za klimu Jürgen Czernohorszky.
Klimatska politika koja donosi i društvene koristi
Dugotrajni toplotni valovi, suše i sve veći pritisak na vodne resurse tokom ljeta 2026. pokazali su koliko klimatske promjene već utječu na Beč, posebno na stanovništvo koje se suočava s različitim oblicima socijalne ugroženosti.
Zbog toga grad klimatske mjere povezuje sa socijalnim potrebama i održivim upravljanjem resursima. Koncept ekonomije krofne prošle godine uključen je u bečku strategiju cirkularne ekonomije "Kružni Beč – jedna zaokružena priča", a ponovo se razmatra i u okviru aktuelnog ažuriranja Bečkog klimatskog plana za period od 2027. do 2031. godine.
Mjere poput unapređenja javnog prijevoza i aktivne mobilnosti, uključujući hodanje i biciklizam, istovremeno smanjuju emisije i poboljšavaju dostupnost gradskih sadržaja. Smanjenjem prostora namijenjenog automobilima otvara se mogućnost za više zelenila, površina za boravak na otvorenom i mjesta za odmor i šetnju. Takve promjene doprinose boljem kvalitetu zraka, smanjenju efekta toplotnih otoka i očuvanju zdravlja stanovništva.