Uvođenje obaveznog vojnog roka moglo bi koštati njemačku ekonomiju 70 milijardi eura

Vojna obaveza za sve mlade ljude određenog godišta značila bi pad BDP-a za 1,6 posto, odnosno za tek nešto manje od 70 milijardi eura. Četvrtina generacije pod vojnom obavezom smanjila bi pak BDP za 0,4 posto, odnosno za oko 17 milijardi eura, a takav model je bio na snazi do ukidanja obaveznog vojnog roka 2011. godine.

Švedski model vojne obaveze za pet posto pripadnika određene generacije koštao bi oko tri milijarde eura, uz pad BDP-a za 0,1 posto.

Troškovi bi nastali u prvom redu zato što bi mladi ljudi kasnije krenuli s razvojem ljudskog kapitala i stvaranjem imovine, tumače u ifo-u.

“Logičnija alternativa vojnoj obavezi bilo bi izdvajanje više sredstava za Bundeswehr, oružane snage Savezne Republike Njemačke, kako bi bio atraktivniji poslodavac”, sugeriraju, prenose Financije hr.

Iako bi više plaće ročnicima, primjerice, opteretile proračun, troškovi za ekonomiju bili bi upola manji, i to prema sva tri scenarija, naglašava šef ifovog Centra za međunarodne usporedbe institucija i migracije Panu Poutvaara.

Zakoni dopuštaju opetovano uvođenje vojne obaveze u slučaju rata i ministar obrane Boris Pistorius nedavno je predstavio novi model vojne službe koji bi trebao popuniti redove Bundeswehra, a predviđa slanje upitnika za registraciju vojnih obveznika kako bi se utvrdilo koliko je mladih zainteresirano za dobrovoljno služenje vojnog roka.

Pistorius je model nazvao selektivnim vojnim rokom koji bi vojsci omogućio da na obuku pozove samo najspremnije, najprikladnije i najmotiviranije, prenosi Hina, a trajao bi šest mjeseci, uz mogućnost produženja za još 17 mjeseci.

Ministarstvo procjenjuje da bi Bundeswehr od iduće godine mogao regrutirati 5.000 mladih među 400.000 kandidata iz određene generacije, navodi agencija dpa.