BDP Srbije je vrijedan skoro 70 milijardi eura

Srbijanska premijerka navela je kako ta zemlja provodi infrastrukturne projekte kao što je cestovno povezivanje govoreći o izgradnji auto cesta ali i brzih pruga što bi trebalo bolje povezati regiju, a samim tim stvori još povoljnije poslovno okružje.

"Zajedno s EBRD radimo na tome da cijela Srbija bude pokrivena brzim i pouzdanim internetom te očekujemo da se takvo digitalno povezivanje završi do kraja sljedeće godine", kazala je predsjednica Vlade Srbije.

Kosovski premijer Albin Kurti istaknuo je da Kosovo ima radnu snagu s prosječnom starošću od 31 godine, te otvorenu tržišnu ekonomiju, što stvara dobro okružje za poslovanje.

Kurti je kazao da je Kosovo otvoreno za tehnološka ulaganja i da se po tome nalazi na 11. mjestu, ostavljajući iza sebe sve zemlje kandidatkinje za članstvo u EU kao i jednu članicu.

"Odlučni smo za tehnološka ulaganja, od 23 evropske zemlje Kosovo je na 11. mjestu, ostavljajući iza sebe sve zemlje kandidate za članstvo u EU i jednu članicu EU. U ove tri godine udvostručili smo izvoz i izravna strana ulaganja, trebamo ih više, ali na dobrom smo mjestu. Posvećeni smo redu, zakonu i borbi protiv korupcije", kazao je Kurti prenose Reporteri.

Ističući kako je partner Kosova Evropska unija tokom summita Kurti je oštro reagirao na izjave srbijanske premijerke podsjetivši ju kako se njegova zemlja zove Republika Kosovo a ne kako to Brnabić spominje "Kosovo i Metohija".

"Naš ključni partner je Evropska unija i tu suradnju želimo ojačati. Tri susjedne države nas priznaju, ali još ne i Srbija. Trebamo svijet i demokratsku Evropu da vidimo poražene Kremlj i Putina. Moja država se zove Republika Kosovo, a ne kako se ovdje spominje Kosovo i Metohija. Kad bih išao ovim putem, oduzeo bih dosta vremena, jer osim Srbije, morao bih reći i Srbija, Vojvodina i Sandžak i Toplica i Raška, Preševska dolina, pokrajina Demak, bolje da se fokusiram na ekonomiju", rekao je Kurti.

Predsjednica EBRD-a Odile Renaud-Basso kazala je kako ta banka pomaže u provedbi Plana rasta Evropske unije za zapadni Balkan koji otvara mogućnost da se situacija u regiji promijeni.

Prema njezinim riječima, činjenica da se čelnici regije sastaju na događajima poput ovoga, pokazuje novu razinu zrelosti i stabilnosti, pogotovo kada je u pitanju turbulentna prošlost zapadnog Balkana.

Sudionicima samita putem video linka obratili su se predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel i povjernik Europske komisije za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi koji su potvrdili da budućnost zapadnog Balkana leži u EU i da proširenje ostaje prioritet kako za čelnike regije tako i za dužnosnike u Bruxellesu.

Oni su istaknuli kako su svjesni da se proces pridruživanja zapadnog Balkana EU treba ubrzati, ali kako istodobno zemlje regije moraju provesti reforme, prenosi RTS.

Plan rasta predviđa da će zemlje zapadnog Balkana moći povlačiti sredstva iz novog instrumenta za rast samo uz ispunjavanje određenih reformi i uvjeta, kao što to vrijedi i za zemlje članice u korištenju sredstava za oporavak od pandemije koronavirusa.

Prema prijedlogu, svaka od šest zemalja zapadnog Balkana morat će izraditi svoje nacionalne planove za povlačenje tih sredstava, koji će sadržavati konkretne reforme, a kada Komisija ocijeni da su pojedine reforme provedene moći će tražiti sredstva.

Plan, koji je težak 6 milijardi eura, predviđa jačanje ekonomske integracije s jedinstvenim tržištem Evropske unije, pod uvjetom da se zemlje zapadnog Balkana usklade s pravilima jedinstvenog tržišta i istodobno otvore relevantne sektore i područja svim svojim susjedima, u skladu sa zajedničkim regionalnim tržištem.