Javni dug Crne Gore od 2006. godine, odnosno napuštanja zajedničke države sa Srbijom do danas, kada obilježava Dan nezavisnosti, porastao je sa 700 miliona na četiri milijarde eura.
U godini proglašenja nezavisnosti 2006. godine dug Crne Gore, bez javnih preduzeća, iznosio je 701,1 milion eura, od čega je unutrašnji bio 197,1 milion eura ili 28,1 posto, a vanjski 504 miliona eura, odnosno 71,9 posto.
Tokom 2007. javni dug je povećan na 737 miliona eura, 2008. je iznosio 894 miliona eura, 2009. godine 1,14 milijardi eura, a 2010. godine dostigao je 1,27 milijardi eura.
Do 2017. javni dug Crne Gore uvećao se na 2,758 milijardi eura, a već naredne godine na rekordnih 3,93 milijarde eura.
Afera "Koverta" i protesti "Odupri se" obilježili su 2019, a krajem te godine javni dug je porastao na 3,268 milijardi eura, dok je već 2020. prevazišao 4.409 milijardi eura, prenose Nezavisne novine.
Prvo smanjenje javnog duga desilo se 2021. godine, kada je Crna Gora bila dužna 4,163 milijarde eura, što je pad od 5,58 posto, a 2022. godine smanjio se na 4,102 milijarde eura.
Na kraju prošle godine javni dug Crne Gore iznosio je 4,12 milijardi eura, odnosno 60,24 posto bruto domaćeg proizvoda /BDP/.
Crna Gora danas obilježava Dan nezavisnosti i 18 godina od kada je na referendumu obnovila državnu samostalnost.
Na referendumu 21. maja 2006. godine glasalo je 419.240 građana, ili 86,5 posto od ukupnog broja birača.
Nezavisnost države podržalo je 230.661, ili 55,5 posto građana Crne Gore koji su izašli na referendum, dok je za ostanak u zajedničkoj državi sa Srbijom glasalo 185.002 ili 44,5 posto.
Novi zakon o fiskalizaciji: Moderna rješenja, s mogućnošću poboljšanja
U kojem kantonu su najveće plate i koja su zanimanja najplaćenija
