Hrvatska u septembru imala najveći godišnji rast proizvođačkih cijena u eurozoni

Što se čitave Evropske unije tiče, mjesečni je pad bio istovjetan onome u eurozoni, a godišnje je došlo do rasta od 0,1 posto.

Najveći mjesečni pad imale su Bugarska i Finska po 0,7 posto, a onda Cipar, Mađarska i Poljska s po 0,5 posto. Najveći mjesečni rast zabilježen je u Rumuniji od 1,2 posto te Estoniji od 0,7 posto.

Hrvatska je imala rast od 0,2 posto nakon što je u kolovozu stopa rasta bila 0,3 posto. U Hrvatskoj proizvođačke cijene rastu zadnja četiri mjeseca, prenose Financije hr. Zadnji mjesečni pad je zabilježen u svibnju kada je bio 1,8 posto.

Godišnje brojke pokazuju da je rast proizvođačkih cijena bio najveći u Bugarskoj, čak 9,1 posto, a onda Rumuniji od 6,9 posto te Švedskoj s brojkom od 4,9 posto. U eurozoni najveći rast imala je Hrvatska stopom od 2,5 posto.

Zadnji put su proizvođačke cijene na godišnjoj razini u Hrvatskoj pale u aprilu, a brojka je bila 0,4 posto. Septembarska brojka je najveći zabilježeni rast od tada.

Najveći pad zabilježen je u Luksemburgu od 4,4 posto te Portugalu od 3,7 posto.

Na godišnjoj razini u eurozoni proizvođačke cijene u industriji su pale kod intermedijarnih proizvoda za 0,1 posto te kod energije za 2,4 posto.

Rast je zabilježen kod trajnih potrošačkih dobara za 1,6 posto, kod kapitalnih dobara 1,8 posto te najviše kod netrajnih potrošačkih dobara sa stopom od 1,9 posto.

Ako se pogledaju proizvođačke cijene u industriji bez energije tada su one rasle godišnjom stopom od 0,9 posto.