Posljednjih nekoliko godina cijene nekretnina u većini evropskih gradova rasle su brže od plata pa je građanima stambeni prostor sve nedostupniji. Provjerili smo koliko zaposleni s prosječnom platom u zemljama iz okruženja treba raditi da bi si priuštio stambeni kvadrat.
Indeks priuštivosti pokazuje koliko je građanima dostupna kupovina stambene nekretnine. On predstavlja obim prosječne cijene kvadratnog metra stana i prosječne godišnje plate po zaposlenom.
Visoka vrijednost indeksa ukazuje na nisku priuštivost kupovine i obrnuto. Primjera radi, ako je vrijednost indeksa 20, to znači da kupac treba izdvojiti 20 odsto godišnjeg neto dohotka za kupovinu kvadratnog metra stambenog prostora.
Prema istraživanju Ekonomskog instituta, indeks priuštivosti u velikim hrvatskim gradovima u 2021. kretao se od 7.9 u Sisku do 31.6 u Dubrovniku, a za Zagreb je iznosio 14.8.
U analizi se poredila priuštivost stanova u glavnim gradovima 12 zemalja u širem okruženju, a na temelju podataka iz globalne baze "Numbeo". Za obračun se uzela cijena kvadratnog metra dvosobnog stana u širem centru i prosječnu neto platu u navedenim gradovima.
Rezultati pokazuju da je zbog visokih cijena nekretnina u svim posmatranim gradovima priuštivost stambenog prostora za građane s prosječnim platama razmjerno niska. Kupovina stana najdostupnija je građanima Varšave i Berlina (indeks 16.2), a do njega najteže mogu doći građani Praga (indeks 24.3).
Pritom nivo plate nije odlučujući faktor priuštivosti, s obzirom na to da su cijene nekretnina u gradovima s visokim platama osjetno više nego u gradovima s niskim platama.
Tako primjera radi stanovnik Ljubljane za kvadratni metar stana treba izdvojiti 2.41 platu, a stanovnik Podgorice manje od dvije plate.
Građani hrvatske metropole nalaze se negdje u sredini liste. S indeksom priuštivosti 18.5, za kvadrat stana trebaju izdvojiti 2.22 mjesečne plate, odnosno 18.5 odsto godišnje plate, približno jednako kao i građani Sarajeva i Budimpešte.
Uz već spomenute Varšavu i Berlin, u kojima za kvadrat stana treba izdvojiti 16.2 odsto godišnje plate, dostupnije stanove u odnosu na Zagreb imaju građani Beča (16.6 odsto), Rima (16.7 odsto) i Podgorice (16.3 procenta), prenosi "Tportal".
Osim spomenutog Praga, u kojem za kvadrat stana treba izdvojiti 24.3 odsto godišnje plate, manje priuštive stanove od Zagrepčana imaju stanovnici Ljubljane (20.1 odsto), Beograda (24.1 procenata), Skoplja (20.8 odsto).
Košarac: Specifičnosti BiH zahtijevaju odgodu CBAM takse
