Posljednjih nekoliko godina cijene nekretnina u većini evropskih gradova rasle su brže od plata pa je građanima stambeni prostor sve nedostupniji. Provjerili smo koliko zaposleni s prosječnom platom u zemljama iz okruženja treba raditi da bi si priuštio stambeni kvadrat.
Indeks priuštivosti pokazuje koliko je građanima dostupna kupovina stambene nekretnine. On predstavlja obim prosječne cijene kvadratnog metra stana i prosječne godišnje plate po zaposlenom.
Visoka vrijednost indeksa ukazuje na nisku priuštivost kupovine i obrnuto. Primjera radi, ako je vrijednost indeksa 20, to znači da kupac treba izdvojiti 20 odsto godišnjeg neto dohotka za kupovinu kvadratnog metra stambenog prostora.
Prema istraživanju Ekonomskog instituta, indeks priuštivosti u velikim hrvatskim gradovima u 2021. kretao se od 7.9 u Sisku do 31.6 u Dubrovniku, a za Zagreb je iznosio 14.8.
U analizi se poredila priuštivost stanova u glavnim gradovima 12 zemalja u širem okruženju, a na temelju podataka iz globalne baze "Numbeo". Za obračun se uzela cijena kvadratnog metra dvosobnog stana u širem centru i prosječnu neto platu u navedenim gradovima.
Rezultati pokazuju da je zbog visokih cijena nekretnina u svim posmatranim gradovima priuštivost stambenog prostora za građane s prosječnim platama razmjerno niska. Kupovina stana najdostupnija je građanima Varšave i Berlina (indeks 16.2), a do njega najteže mogu doći građani Praga (indeks 24.3).
Pritom nivo plate nije odlučujući faktor priuštivosti, s obzirom na to da su cijene nekretnina u gradovima s visokim platama osjetno više nego u gradovima s niskim platama.
Tako primjera radi stanovnik Ljubljane za kvadratni metar stana treba izdvojiti 2.41 platu, a stanovnik Podgorice manje od dvije plate.
Građani hrvatske metropole nalaze se negdje u sredini liste. S indeksom priuštivosti 18.5, za kvadrat stana trebaju izdvojiti 2.22 mjesečne plate, odnosno 18.5 odsto godišnje plate, približno jednako kao i građani Sarajeva i Budimpešte.
Uz već spomenute Varšavu i Berlin, u kojima za kvadrat stana treba izdvojiti 16.2 odsto godišnje plate, dostupnije stanove u odnosu na Zagreb imaju građani Beča (16.6 odsto), Rima (16.7 odsto) i Podgorice (16.3 procenta), prenosi "Tportal".
Osim spomenutog Praga, u kojem za kvadrat stana treba izdvojiti 24.3 odsto godišnje plate, manje priuštive stanove od Zagrepčana imaju stanovnici Ljubljane (20.1 odsto), Beograda (24.1 procenata), Skoplja (20.8 odsto).
Ovo je Top 20 najuspješnijih kompanija u Zapadnoj Hercegovini
Ključna poruka iz Neuma: Sad je '5 do 12' za energetski sektor u BiH
