Najviša prosječna mjesečna neto plata u 2022. godini obračunata je zaposlenima u području djelatnosti informacija i komunikacija u iznosu od 10.956 kuna, što je 57.1 odsto više od prosječne plate zaposlenih na nivou svih preduzetnika u Hrvatskoj, pokazala je analiza Finansijske agencije (Fine).
U 2022. godini za 996.213 zaposlenih (prema satima rada) kod 150.846 preduzetnika, obveznika poreza na dobit (bez finansijskih institucija), koji su prema Zakonu o računovodstvu obaveznici sastavljanja godišnjeg finansijskog izvještaja (GFI), obračunata je prosječna mjesečna neto plata od 6.973 kune, što je povećanje od 9.7 odsto, u odnosu na prethodnu godinu, kada je iznosila 6.356 kuna.
Prosječna plata u prerađivačkoj industriji i trgovini
Finina analiza prosječnih mjesečnih neto obračunatih plata po područjima djelatnosti pokazala je da su lani preduzetnici u tri djelatnosti - prerađivačkoj industriji, trgovini i građevinarstvu, zapošljavali 54.5 odsto ukupno zaposlenih, s time da u građevinarstvu i trgovini na veliko i malo zaposleni za svoj rad dobijaju prosječne mjesečne neto plate manje od prosjeka preduzetnika Hrvatske.
Prosječna plata u prerađivačkoj industriji, u kojoj je lani poslovalo 16.329 poduzetnika s 238.583 zaposlenih, iznosila je 7.120 kuna.
U trgovini, koja je zapošljavala 192.887 radnika kod 28.323 preduzetnika, prosječna mjesečna neto plata je iznosila 6.828 kuna, dok je prosjek neto plate u građevinarstvu, u kojem je bilo 111.454 zaposlenih kod 20.488 preduzetnika, bio 6.027 kuna.
U prerađivačkoj industriji lani je u odnosu na godinu prije ostvaren rast plata od 10.7 odsto, u trgovini na veliko i malo od 9.3 odsto, dok su plate u građevinarstvu porasle za 11.1 odsto.
IT-jevci s najvećim platama
Analiza Fine pokazuje da su u 2022. najveće plate imali zaposleni u djelatnosti informacija i komunikacija u iznosu od 10.956 kuna, što je što je 9.7 odsto više odnosu na prosječnu platu u toj djelatnosti u 2021. godini te 57.1 odsto više od prosječne mjesečne neto plate obračunate zaposlenima kod svih prduzetnika u Hrvatskoj. Lani je u djelatnosti informacija i komunikacija bilo zaposleno 50.464 radnika kod 8.551 prduzetnika.
Po visini prosječne plate, s 8.942 kune, što je 28.2 odsto više od prosjeka, a 9.7 odsto više od 2021. godine, slijedi djelatnost rudarstva i vađenja, koja je u 2022. imala 222 prduzetnika i 3.379 radnika.
Zaposleni u djelatnosti snabdijevanja električnom energijom, gasom, parom i poslovima klimatizacije lani su imali prosječnu mjesečnu neto platu od 8.814 kuna, što je 2.4 odsto više od prosjeka godine ranije te 26.4 odsto više u odnosu na prosječnu platu na nivou svih preduzetnika u Hrvatskoj u 2022. godini. U snabdijevanju električnom energijom, gasom, parom i poslovima klimatizacije lani je poslovao 1.051 prduzetnik, a zapošljavali su 13.653 radnika.
Djelatnosti s najnižim platama prošle godine
Djelatnosti s najnižim obračunatim neto platama u 2022. godini su ostale uslužne djelatnosti s 4.756 prduzetnika, 11.682 zaposlenih i prosječnih 5.252 kune, obrazovanje u kojem je 7.879 radnika, kod 1.722 poslodavaca, radilo za prosječnu neto platu od 5.395 kuna te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti u kojima je isplaćena prosječna plata od 5.630 kuna, prenosi "Index".
U turizmu i ugostiteljstvu lani je kod 13.675 prduzetnika bilo zaposleno 79.349 radnika, kojima je obračunata prosječna mjesečna neto plata od 6.106 kuna.
U Fini cijene iskazuju u kunama
Zanimljivo, iako je u Hrvatskoj od 1.1. ove godine evro službena valuta, Fina, jedna od navodno važnijih finansijskih institucija Republike Hrvatske, plate još izražava u kunama. Dio odgovora možda leži u činjenici da je riječ o podacima za 2022. godinu. S druge strane, evro je službena valuta te obično preduzetnici su dužni sve cijene iskazivati u obje valute, što za Finu u ovom slučaju ne vrijedi.
(Biznis.ba)
Košarac: Specifičnosti BiH zahtijevaju odgodu CBAM takse
