Podaci Evropske fondacije za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) pokazuju da radnici u Hrvatskoj imaju najdužu radnu sedmicu, a u to ne ulazi i neevidentiran, odnosno neplaćeni prekovremeni rad kojega je alarmantno puno, ističu u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH).
U Zakonu o radu stoji da se punim radnim vremenom smatra 40 sati sedmično, osim ako se ne ugovori drugačije.
Ta mogućnost drugačijeg ugovaranja, koja u principu ide u korist radnika jer na taj način zadržavaju istu razinu plate, premalo se koristi, rekla je Hini izvršna sekretarica za radno pravo i tržište rada SSSH Sunčica Brnardić, prenosi Hina.
Snažan rast plata i produktivnosti ističe kako u Hrvatskoj bilježimo snažan rast plata i produktivnosti, no to ne prati i povećanje konkurentnosti u poboljšanju uvjeta rada, u čemu još uvijek snažno zaostajemo za drugim članicama EU.
Skraćivanje prosječne radne sedmice u drugim državama EU u pravilu se, ističe, odvija kroz granske kolektivne ugovore gdje se prepoznaju mogućnosti i specifičnosti u pojedinim djelatnostima. ''Zanimljiv primjer je Francuska koja je još 1998. Zakonom skratila radnu sedmicu na 35 sati, što je potaklo udruženja poslodavaca i sindikate na kolektivno pregovaranje o tom, ali i drugim pitanjima. Budući da je zbog direktiva Evropske unije, ali i općenito zbog uređivanja tržišta rada u Hrvatskoj potrebno potaknuti kolektivno pregovaranje, bilo bi zanimljivo razmisliti o takvoj inicijativi'', naglašava Brnardić.
Bit će važna i prilagodba radnog vremena klimatskim promjenama Hanzelek navodi kako je Švedska 2015. u Gothenburgu imala pokus s kraćim radnim vremenom u javno finansiranim ustanovama, uz rad od pet dana sedmično po šest sati za punu platu.
Niko od radnika koji su sudjelovali u pokusu dvije godine nije bio na bolovanju, došlo je do značajnog povećanja ravnoteže između posla i privatnog života, zadovoljstva poslom te mentalnim i fizičkim zdravljem, prenosi Bljesak info.
Isto tako, radnici su povećali svoju produktivnost. Sličan pokus imao je Island uvođenjem radnog vremena od 35 sati od 2015. do 2019., a to je polučilo veliki uspjeh jer se povećala dobrobit radnika, poboljšana je ravnoteža između privatnog i poslovnog života, došlo je do smanjenja stresa i "burnouta" a produktivnost je ostala ista ili se čak i povećala.
''Kao rezultat toga, islandski sindikati su postigli smanjenje radnog vremena za oko 86 posto za cijelu radnu populaciju'', ističe Hanzalek.
I Španija je 2021. započela s uvođenjem radne sedmice od 32 sata bez umanjenja plate na razdoblje od tri godine, no zasad nisu poznati rezultati. Ubrzo će se morati razgovarati i o prilagodbi radnog vremena novim uvjetima s obzirom na klimatske promjene i toplinske valove, napominje predsjednik NHS-a i dodaje kako će se prevencija uz mjere zaštite na radu, koje su ograničenog učinka, morati provoditi upravo uz prilagodbe radnog vremena i odmor radnika.
Treba sačuvati hrvatske radnike osvrćući se na primjer Grčke, koja je nedavno pak produžila radnu sedmicu na šest dana, Hanzalek kaže kako u slabije produktivnim sistemima ni jedno radno vrijeme neće popraviti stvari, ali se ne trebamo ravnati prema lošim primjerima, ni u komšiluku ni u svijetu.
''Trebamo težiti da u našem radu budemo produktivni, sačuvamo hrvatske radnike, te da ih se lošim odnosom ne tjera od poslodavaca ni iz zemlje'', kaže.
''Mjera produženja u Grčkoj se ne odnosi se na sve djelatnosti i nije obaveza za sve. Čini se da se njome, s obzirom na mnogo zloupotreba, u stvari dodatno propisuju uvjeti prekovremenog rada."
Prekovremeni rad dopustiv je samo u slučaju više sile, izvanrednih povećanja obima posla i sličnim situacijama i nije mu mjesto u redovnom radnom vremenu. Stoga je razumljivo da su se sindikati u Grčkoj protivili i samoj mogućnosti takvog razvoja događaja.
''U konačnici, krene li im mjera zaista u tom negativnom smjeru, mogla bi im se obiti o glavu, jer bi im još jedan dio radnika mogao napustiti zemlju. Mi sebi tako nešto više ne možemo dopustiti'', poručio je Hanzalek.
Centrotrans obradovao prvačiće u osnovnoj školi u Dejčićima
