Vrijednost izvezene robe u prvih devet mjeseci ove godine bila je 3,5 posto veća nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz porastao 4,7 posto, pokazuju prvi podaci DZS-a.
Stanje ekonomija vodećih evropskih zemalja odrazilo se i na potražnju za hrvatskim proizvodima: izvoz u EU porastao je tek 0,1 posto, a u ostale zemlje 10,8 posto, što upućuje na to da izvoznici uspijevaju nadoknaditi slabiju potražnje tradicionalnih trgovinskih partnera.
Detaljniji podaci objavljeni za osam mjeseci, kada je ukupni izvoz povećan 3,6 posto, a onaj u EU 0,2 posto, a oni pokazuju da najviše proizvoda i dalje odlazi u Njemačku - u osam mjeseci vrijednost im je bila 1,87 milijardi eura. Međutim, u odnosu na isto razdoblje lani rast je iznosio svega 0,5 posto. Istodobno, izvoz u Italiju pao je za 3,9 posto, a u Mađarsku 0,6 posto, dok je u Sloveniju povećan za 2,9 posto. Najveći iskorak na tržištu EU, čini se, izvoznici su napravili u Slovačku: vrijednost izvoza gotova je udvostručena, na 356 miliona eura. Time je gotovo dosegnuta vrijednost izvezene robe u Francusku, a koja je u osam mjeseci pala za 4,7 posto.
Izvan područja EU, pak, izvoznici su bili najuspješniji na tržištu BiH i SAD-a. Izvoz robe u BiH porastao je 22,8 posto, na 1,8 milijardi eura, čime je susjedna država postala drugo po važnosti hrvatsko izvozno tržište, prestigavši Italiju i Sloveniju. Još veća stopa rasta zabilježena je na tržištu SAD-a, čak 41 posto, pa je vrijednost izvoza u tu zemlju dosegla 514 miliona eura, prenosi SEEbiz. Pored toga, Hrvatska ima pozitivan trgovinski saldo s SAD-om, s obzirom na to da je uvoz, nakon snažnog rasta dostave plina, ove godine skočio gotovo za 30 posto i iznosio je 507 miliona eura.
Kada je riječ o sektorima, podaci pokazuju da solidan rast izvoza bilježi proizvodnja motornih vozila i prikolica, 22,9 posto, te farmaceutska industrija od 17 posto. Izvoz mineralnih goriva i maziva povećan je 14,6 posto, a kemijskih proizvoda 12,6 posto. S druge strane, osobito snažan pad izvoza bilježi brodogradnja, 36,4 posto.
U području uvoza predvode pića i duhan s rastom od 9,7 posto, a slijede strojevi i prijevozna sredstva, 9,5 posto. Nastavlja se i snažan rast uvoza hrane, u osam mjeseci iznosio je visokih 8,1 posto. Ukupni vanjskotrgovinski deficit u prvih osam mjeseci, podaci su DZS-a, iznosio je 12,4 milijarde eura, a pokrivenost uvoza izvozom bila je 55,5 posto.
Što se može očekivati u narednim mjesecima? Kako su se poslovni indeksi menadžera nabave (PMI indeksi) u oktobru stabilizirali, u eurozoni se ne očekuje pad ekonomskih aktivnosti, ali ni oporavak potražnje. Nakon izborne pobjede Donalda Trumpa i najave zaoštravanja trgovinskih politika prema EU, mnogi analitičari su ovih dana smanjili prognoze rasta za europodručje. Goldman Sachs, primjerice, spustio je prognozu rasta BDP-a u 2025. godini s 1,2 posto na 0,8 posto.
Košarac: Specifičnosti BiH zahtijevaju odgodu CBAM takse
