Slovenija ulaže 58 miliona eura u turizam

Ministarstvo privrede podržalo je 58 projekata turističkog smještaja u Sloveniji, od čega 25 za kompletnu obnovu i 33 nova građevinska projekta. Domaći turizam će tenderom nabaviti čak 1.168 novih visokokvalitetnih smještajnih jedinica, čija je vrijednost 58 miliona eura, a finansira se evropskim novcem.

Ministarstvo privrede predstavilo je rezultate javnog tendera za ulaganja u smještajnu i turističku infrastrukturu, čija je vrijednost 58 miliona eura. Sredstva za tender će biti izvučena iz Plana oporavka i otpornosti (RRP).

Od 98 pristiglih prijava, podržano je 58 projekata – 25 za kompletno renoviranje i 33 nova građevinska projekta. Za oba je predviđeno 57,1 milion eura, dok je iznos svih traženih sredstava bio 86,6 miliona eura.

“Sve ove investicije će narasti na 217 miliona eura. Toliko će se ulagati u turističke kapacitete i to će biti neki ekonomski rast koji će pomoći i građevinskom sektoru”, komentirao je Han višedesetmilionsku investiciju.

Slovenački turizam će, prema riječima ministra privrede, putem tendera nabaviti 1.168 novih visokokvalitetnih smještajnih jedinica, a ujedno slijede i ciljeve slovenačke turističke strategije koje su već postavili njegovi prethodnici. „Imati butik, održivu, zelenu turističku ponudu. Svi ovi smještaji povećavaju dodanu vrijednost, što je apsolutno ono što želimo u ugostiteljstvu i turizmu. A prije svega, jer znamo koliko je to disperzirano, radi se i o novim poslovima, lokalnoj sredini i turizmu u cjelini.”

Zadovoljstvo tokom javnog sufinansiranja smještajnih kapaciteta izrazila je i Dubravka Kalin, direktorica Uprave za turizam u Ministarstvu privrede.

Ona je objasnila da su hoteli dobili najveću podršku putem tendera. Dvadeset hotela će dobiti 41 odsto svih sredstava, odnosno 23,8 miliona eura. Slijedi sedamnaest pansiona za koje će biti izdvojeno 13,7 miliona eura. Deset posto ima šest pansiona koji će dobiti 5,8 miliona eura, a veliki udio predstavlja još dvanaest glamping smještaja. Oni će dobiti 12,5 miliona eura, dok je za tri turistička gazdinstva predviđeno 1,6 miliona eura.

„Bilo je izuzetno važno podržati one koji namjeravaju da podignu kvalitet svog smještajnog objekta. To se zapravo sada odražava i na konačnu statistiku finansijski podržanih projekata“, naglasio je Kalin.

Oni će podržati osam projekata sa smještajem sa tri zvjezdice, 36 projekata sa četiri zvjezdice i 13 smještaja sa pet zvjezdica. Na tenderu je čak i projekat sa šest zvjezdica, što je moguće u slučaju glampinga.

Mikro preduzeća su pokazala veliko interesovanje za javni novac, pa ne čudi čak 31 takvo preduzeće među uspešnim kandidatima. Među odabranima je 17 malih, osam srednjih i dvije velike kompanije.

Istovremeno, Ministarstvo je otkrilo i lokaciju primalaca razvojnih sredstava; daleko najveći iznos investicija – 41,8 miliona eura – usmjeren je na područje istočne Slovenije. “Nešto manje, 11 je u zapadnoj Sloveniji, a jedan projekat je također iz područja c zapadne Slovenije i četiri projekta su u tzv. području bijelih mrlja”, objasnio je direktor Direkcije za turizam.

Među vrstama investicija najmanje je postojećih postrojenja u kojima će se izvršiti značajne promjene, od kojih je velika većina otišla za nova postrojenja za instalaciju. Prema riječima Bedera Kalina, to je logično sa stanovišta energetske efikasnosti, koju zahtijeva Evropska komisija. „Imamo 47 projekata koji uključuju nove smještajne kapacitete, slijede četiri proširenja postojećih objekata, diverzifikacija i tematski smještajni kapaciteti također četiri, najmanje je postojećih objekata gdje će se napraviti značajne promjene.“

S obzirom da će sredstva za tender biti crpljena iz NOO-a, i Ministarstvo privrede je moralo da prati ciljeve Brisela, koji veliki akcenat stavlja na održivi razvoj.

Ministarstvo će sada pripremati ugovore za preduzeća, a investicije moraju biti završene do sredine 2026. godine. Kako su kazali, svjesni su da će u pojedinim oblastima “doći do promjena u vremenskoj dinamici, s obzirom da su neka poplavljena i da postoji možda su neke stvari urađene sa zakašnjenjem.”

(Biznis.ba)