Svaki peti radnik u Hrvatskoj radi preko ugovora na određeno. Krajem oktobra "vojska" radnika brojila je 339 hiljada osoba i činila udio od 20 odsto ukupne zaposlenosti.
Među njima oko 16 hiljada osoba ima ugovor na nepuno radno vrijeme. Premda je ukupan broj zaposlenih na određeno i dalje veliki, u Hrvatskoj se tokom 2023. neznatno spustio udio kratkotrajno zaposlenih radnika na prosječnih 21 odsto, a u oktobru na 20 odsto, što je oko pet odstotnih poena manje u odnosu na rekorde iz 2017. i 2018. godine, kada je na određeno radio svaki četvrti radnik.
Smanjenje broja zaposlenih na kratkotrajnim ugovorima dijelom je posljedica manjka radne snage, a dijelom nove regulative koja je stupila na snagu krajem pretprošle godine kada je Vlada izmijenjenim Zakonom o radu ograničila broj uzastopnih ugovora o radu na određeno na najviše tri, a na tri godine je limitiran i maksimum do kojega neko može raditi kod istog poslodavca bez stalnog ugovora.
Nakon isteka roka od tri godine, nastupa zabrana zapošljavanja iste osobe sljedećih šest mjeseci, što bi trebalo motivisati kompanije da ne kalkulišu i radniku ponude ugovor na neodređeno.
"Eurostat" navodi da se udio zaposlenih s privremenim ugovorima u starosti do 29 godina kreće oko 27 odsto. Strani radnici većinom dobijaju ugovore na određeno tako da oni trenutno dominiraju unutar najnesigurnijeg kontingenta radne snage. U prvih 11 mjeseci prošle godine MUP je strancima izdao 160 hiljada dozvola za boravak i rad, od čega najviše u građevinarstvu – 63 hiljade te turizmu i ugostiteljstvu oko 44 hiljade.
Najveći broj stranih radnika došao je iz Azije, njih oko 57 hiljada.
Dubrovačko-neretvanska županija sa svakim trećim radnikom zaposlenim na određeno prednjači po udjelu nesigurnog rada, dok je u Zagrebu u nesigurnom radnom odnosu svaki šesti radnik (16 odsto), navodi "SeeBiz".
Košarac: Specifičnosti BiH zahtijevaju odgodu CBAM takse
