U Hrvatskoj najavili zatvaranje 240 benzinskih pumpi

Na današnju odluku Vlade reagirali su mali distributeri. Poručuju da je neprihvatljiva i neodrživa.

- Nažalost, nama je situacija nepromijenjena, ne znam po kojim ćemo cijenama dobivati gorivo, niti u kojim količinama od naših dobavljača. Nije istina da imamo enormne dobitke. Ranijih godina radili smo kao firme koje posluju savjesno, stvaraju dohodak, ne opterećuju nikoga, rješavamo sve naše obveze, ali smo zato od 21. lipnja do 5. srpnja ove godine nagomilali 16,5 milijuna kuna gubitka koji su dokumentirani i poslani ministarstvu gospodarstva. Ne znam odakle ove izjave. Mi smo branša koja je iznimno nisko profitabilna s obzirom na uloženi kapital, rekao je za HRT predsjednik Udruge malih trgovaca naftnim derivatima Armando Miljavac.

Istaknuo je kako su nezadovoljni Vladinom odlukom jer ona predstavlja propast malih firmi.

- Zatvorit će se sigurno benzinske postaje, neke se već zatvaraju jer nemaju goriva i nemaju s čim kupiti gorivo, a kroz sljedećih par dana kad vidimo što nam ova uredba znači, očekujemo zatvaranje 240 benzinskih pumpi na teritoriju RH. Koliko će ljudi ostati bez posla u našoj brašni, što se tiče pumpaša, velik dio. Recimo da je tisuću ljudi koji direktno radi, očekujem da će 50 posto neće uspjeti naći alternativne poslove i da će morati otpuštati, dodao je Miljavac.

Ukoliko dođe do pogoršanja, mali trgovci će sigurno zatvoriti benzinske postaje

Ne vjerujemo da bi Vlada donijela odluku koja ne bi bila pozitivna za hrvatsko društvo i državu. Očekujemo da će biti nekog pozitivnog pomaka i da ćemo svi skupa opstati u ovoj situaciji. Međutim, ukoliko dođe do pogoršanja situacije, apsolutno je sigurno da ćemo zatvoriti, kazao je jutros u emisiji "Studio 4" predsjednik Udruge malih trgovaca naftnim derivatima Armando Miljavac.

- Želimo da nam omoguće da servisiramo sve svoje obaveze, da imamo dovoljno novca da platimo naše ljude i da možemo poslovati, napominje.

Jedino pravo rješenje, smatra Miljavac, jest da cijena goriva bude onakva kakva je.

- Pogledajte turizam - naš se dohodak smanjuje time što financiramo gorivo za naše turiste koji su došli, a trebali bi to platiti. Drugo, ne punimo budžet kako bi trebalo i onda nećemo socijalnim kategorijama moći osigurati ono što bi trebali. Smatram da je puna cijena goriva ono što svi trebaju platiti, kao što plaćamo punu cijenu kruha, ističe.

Dodaje kako je njihova branša u velikom problemu, jer ne postoji niti jedna druga branša kojoj je potrebno toliko puno kapitala kako bi imala tako malu dobit.

- Čvrsto vjerujem kako će Vlada donijeti odluku koja će nam omogućiti da preživimo.

Najgori scenarij je da će se cijena litre gorive približiti granici od 20 kuna. Prije bilo kakvih predviđanja, smatra Ivan Brodić, stručnjak za burzovna kretanja cijena energenata, kaže kako treba vidjeti što je sve na stolu.

- Treba vidjeti jesu li na stolu vaučeri koji bi pomogli dijelu građanstva. Međutim, postavlja se pitanje zašto ne svima - ako je to neki novac iz proračuna, svi mi participiramo u tome. Što se tiče toga što još Vlada može učiniti, postavlja se pitanje do koje razine smo došli vezano uz direktivu EU o trošarinama. Čini mi se da smo blizu limita, pa je teško očekivati da će Vlada to moći značajnije dirati. Što se tiče marži, bilo bi teško održivo i to da se u marže dalje dira, jer je za velik dio distributera to neizdrživo – već sada imaju gubitke. Još nisam vidio da je na stolu ono o čemu zadnjih mjeseci razgovaramo, a to je postotno smanjenje poreza na dodanu vrijednost. Ne treba pomoći samo malim distributerima, nego i cijelom gospodarstvu, jer je cijena goriva generator inflacije, kaže.

Indicija o padu cijena ili stabilizaciji nema.

- To ostaje za procjenjivati, i ne znamo koliko će trajati vanjskopolitički izazovi, smatra Brodić.

Iako, dodaje, i naftni trgovci u ovakvim kriznim situacijama s kakvima se trenutno suočavaju Zapad i svijet, špekuliraju s cijenama.

- Jedan tanker od svoga ishodišta do luke u kojoj se iskrcava može promijeniti 10 vlasnika, i na taj način se burzovno vrte određeni iznosi, i pumpaju ili snižavaju cijene. To je priroda takve vrste trgovine. Vjerojatno su trgovci očekivali da će doći do rata, i dio njih je zadovoljno trljalo ruke što će na tome zaraditi, ali u cijeloj ovoj situaciji je važno to što se naftni biznis još nije oporavio od puno prijašnjih situacija, i prije rata u Ukrajini, napominje.

Tu je i situacija s embargom na rusku naftu, dodaje, koja iznosi 10 posto proizvodnje.

- Zemljama OPEC-a odgovara rast cijena nafte, jer njihovi proračuni ovise isključivo o tome, više nego naš o turizmu.

Po svemu sudeći, ponovno se oslanjamo na tzv. helikopterski novac koji na kraju ispadne najskuplja opcija.

- Da bi ideja o helikopterskom novcu bila uspješna, mora uključivati to da se država odrekne nekih svojih apetita. Ako taj novac dođe na tržište tako da država ostane pri svojim apetitima, onda on nema previše smisla. Važno je i da taj novac ne mogu dobivati samo neke skupine koje bi na budućim izborima za nekoga glasovale. To nije loše rješenje, ali mora imati neke preduvjete da bi bio zdrav za društvo, zaključuje Brodić.

Biznis.ba / HRT