Barkin: Inflacija u SAD-u i dalje previsoka, kamate bi mogle ponovo rasti

„Ti brojevi su i dalje previsoki“, rekao je Barkin u intervjuu za Bloomberg na marginama Aspen Ideas Festivala u američkoj saveznoj državi Colorado.

Podaci objavljeni u četvrtak pokazali su da je indeks lične potrošnje (PCE), koji Federal Reserve smatra najvažnijim pokazateljem inflacije, u maju porastao 4,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je najveći rast od aprila 2023. godine.

Iako je rat između Irana i SAD-a doprinio rastu cijena nafte i drugih roba, inflacijski pritisci proširili su se na znatno širi dio privrede.

„Teško je imati povjerenja da ćemo se vratiti na ciljanu inflaciju od dva posto bez dodatnog uticaja referentne kamatne stope Feda, tržišta rada ili nekog drugog faktora koji bi djelovao dezinflatorno“, rekao je Barkin.

Prvi čovjek ogranka Federal Reserve Bank of Richmond ohrabren je naglim padom cijena goriva u svom regionu, nakon što je cijena nafte oslabila poslije nedavnog sporazuma o prekidu vatre između SAD-a i Irana.

Ipak, Barkin smatra da postoje i drugi faktori koji podstiču inflaciju, među kojima je i ubrzana izgradnja infrastrukture za razvoj vještačke inteligencije. Prema njegovim riječima, bit će potrebno da se u narednim mjesecima vidi kako će se ekonomija razvijati kako bi se odredio odgovarajući pravac monetarne politike.

Federal Reserve je ranije ovog mjeseca zadržao referentnu kamatnu stopu na nepromijenjenom nivou. Sve veći broj zvaničnika centralne banke upozorava da bi ove godine moglo biti neophodno novo povećanje kamata kako bi se zaustavilo ponovno ubrzavanje inflacije.

Pojedini Barkinovi saradnici posebno su zabrinuti zbog rasta cijena usluga, segmenta privrede u kojem inflacija obično sporije popušta. Istovremeno raste bojazan da bi, nakon više od pet godina inflacije iznad ciljanih dva posto i njenog stalnog prisustva u javnosti, moglo doći do promjene inflacijskih očekivanja potrošača, što bi dodatno otežalo Fedu vraćanje cjenovne stabilnosti.

Barkin smatra da bi pritisci na cijene izazvani carinama i energetskim šokom sada trebali postepeno slabiti, što bi moglo doprinijeti usporavanju inflacije. Međutim, nijedan od tih faktora nije ozbiljnije ugrozio potrošnju Amerikanaca, koja je ostala snažna tokom protekle godine.

U privredi koja se u velikoj mjeri oslanja na potrošnju, to bi moglo otežati vraćanje inflacije na cilj od dva posto.

Predsjednik Federal Reserve Bank of Richmond izrazio je zabrinutost i zbog načina na koji kompanije određuju cijene u sadašnjem inflatornom okruženju, prenosi Bankar me.

„Kompanije prilikom formiranja cijena uzimaju u obzir trenutnu inflaciju, zbog čega ona pokazuje određenu postojanost. To me zabrinjava i zato smatram da je umjereno restriktivna monetarna politika trenutno razuman pristup“, rekao je Barkin.

On je dodao da se kompanije suočavaju s višim ulaznim troškovima, ali da istovremeno primjećuju kako potrošači sve teže prihvataju nova poskupljenja, zbog čega preduzeća nisu u mogućnosti u potpunosti prenijeti rast troškova na krajnje kupce.

Tokom nedavne posjete zapadnom dijelu savezne države Virginia, rukovodioci kompanija rekli su Barkinu da još nisu donijeli odluku o tome koliko će naredne godine povećati plate zaposlenima.

Kada su cijene goriva naglo porasle, očekivali su da će morati odobriti veća povećanja plata nego inače, ali sada, pošto su se cijene goriva djelimično stabilizovale, smatraju da to možda više neće biti potrebno.