Cijene nafte opet su porasle, nakon pada koji je zabilježen prošle nedjelje. Glavni razlozi za to, prema mišljenju analitičara, su ruska privremena zabrana izvoza tečnog goriva iz Rusije i nagovještaji da finansijski regulator Fed neće mijenjati visoke kamatne stope u Sjedinjenim Državama.
Fjučersi na naftu Brent su porasli za 71 cent, ili 0.76 odsto, na 93.98 dolara po barelu, nakon što su u petak pali za 3 centa, prenio je "Reuters".
Fjučers za sirove nafte West Texas Intermediate u Sjedinjenim Državama, iznosio produžio je rast za drugu sesiju, trgovajući po 90.63 dolara po barelu, što je povećanje od 60 centi, ili 0.67 odsto.
"Tržište nastoji da ‘prevari’ rusku privremenu zabranu izvoza dizela i benzina, uz poruku Američkih federalnih rezervi (Fed, finansijski regulator u SAD) da će više kamatne stope ostati da važe duže vremena“,ocjenjuje analitičar kompanije IG MArkets, Toni Sikamor.
Stav Federalnih rezervi, kako se dodaje, potresao je globalno finansijsko tržište i izazvao zabrinutost u vezi sa tražnjom za naftom.
To je prekinulo tronedjeljni rast cijene nafte za više od 10 odsto nakon što su Saudijska Arabija i Rusija ograničile snabdijevanje tim energentom, prije svega produžavajući smanjenje njegove proizvodnje do kraja godine.
Kako se dodaje, Moskva je prošle nedjelje privremeno zabranila izvoz benzina i dizela u većinu zemalja kako bi stabilizovala domaće tržište.
Prošle nedjelje u Sjedinjenim Državama, broj operativnih naftnih platformi pao je za osam na 507, prenosi "NovaEkonomija".
(Biznis.ba)
Jasmin Badžak proglašen privrednikom godine u BiH
