Svjetske cijene hrane u junu zadržale su se gotovo na nivou iz maja, uz pojeftinjenje žitarica, mlijeka i mliječnih proizvoda te rast cijena mesa i biljnih ulja, saopštila je Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO).
FAO-ov indeks cijena korpe osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u junu u prosjeku 130,3 boda, što je 0,3 posto manje nego u maju.
Time se potvrđuje stabilizacija cijena nakon snažnijeg rasta u ranijim mjesecima. U maju je indeks bio niži za 0,2 posto, dok je u aprilu hrana poskupjela za 2,5 posto, najviše zbog rasta cijena žitarica.
U junu su cijene žitarica pale za 3,5 posto u odnosu na maj. Pšenica je pojeftinila za 4,4 posto, pod utjecajem brzog napretka žetve i povoljnih izgleda za prinos u regiji Crnog mora.
Na cijene pšenice utjecali su i jači dolar te pad cijena energenata, povezan s očekivanjima smirivanja napetosti oko Hormuškog moreuza.
Još je snažnije pojeftinio kukuruz, za 6,2 posto. FAO to povezuje s očekivanjima obilne ponude iz Južne Amerike i slabijom potražnjom proizvođača etanola.
Najveći pad u FAO-ovoj korpi zabilježio je šećer. Indeks cijena šećera pao je za 5,7 posto u odnosu na maj, zbog nižih cijena etanola na brazilskom tržištu i slabljenja brazilskog reala.
Niže su bile i cijene mlijeka i mliječnih proizvoda. Indeks je pao za 1,5 posto, uz pojeftinjenje obranog i punomasnog mlijeka u prahu te maslaca.
Pad cijena sira traje već gotovo godinu dana jer ponuda i dalje nadmašuje potražnju.
S druge strane, biljna ulja su u junu znatno poskupjela. Indeks cijena biljnih ulja porastao je za 3,8 posto u odnosu na maj, jer je snažna potražnja u sektoru biogoriva podigla cijene palminog i repičinog ulja.
Cijene suncokretovog ulja ostale su približno na majskom nivou.
Cijene mesa porasle su blaže, za 0,5 posto u odnosu na prethodni mjesec. Poskupljenje mesa peradi nadmašilo je niže cijene govedine i svinjetine.
U posebnom izvještaju o ponudi i potražnji na tržištu žitarica FAO procjenjuje da će svjetska proizvodnja žitarica u sezoni 2026./2027. iznositi 2,98 milijardi tona, što bi bilo 1,9 posto manje nego u sezoni koja je upravo završena.
Pad proizvodnje prvenstveno se pripisuje slabijem očekivanom prinosu pšenice. FAO procjenjuje da će globalna proizvodnja pšenice pasti za 4,3 posto, na 806,5 miliona tona, zbog utjecaja klimatskog fenomena El Niño na urod u Australiji.
Potrošnja žitarica u novoj sezoni trebala bi porasti za 0,3 posto i dostići 2,96 milijardi tona.
Svjetske zalihe žitarica na kraju sezone 2026./2027. trebale bi iznositi 957,8 miliona tona, što bi bilo 0,9 posto više nego u prethodnoj sezoni.
Podaci FAO-a pokazuju da se globalne cijene hrane zasad smiruju, ali i da tržište ostaje osjetljivo na energente, valutna kretanja, potražnju za biogorivima i klimatske promjene. Posebno je važan očekivani pad proizvodnje pšenice, jer bi mogao ponovo izazvati pritisak na cijene ako se vremenski uslovi dodatno pogoršaju.
Energoinvest dobio dva nova ugovora vrijedna skoro 12 miliona KM
