Cijene nafte porasle su danas na međunarodnim tržištima nadomak 79 dolara na valu špekulacija da bi američka centralna banka početkom jeseni mogla sniziti troškove zaduživanja, što bi potaknulo ekonomsku aktivnost i potražnju za energentima.
Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila viša za 56 centi nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine i iznosila je 78,97 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 63 centa višoj cijeni, od 74,70 dolara.
Trgovci pažljivo prate podatke iz američke ekonomije kako bi procijenili kada bi centralna banka mogla sniziti troškove zaduživanja i ublažiti pritisak na aktivnost i na potražnju za energentima.
Posustalo zapošljavanje u privatnom sektoru u maju potaknulo je špekulacije da bi Fed mogao sniziti kamatne stope u septembru i udio ekonomista koji su u Reutersovoj anketi 'glasali' za taj vremenski okvir dostigao je 66 posto, prenosi SEEbiz.
Nagađanja o snižavanju troškova zaduživanja u SAD-u na početku jeseni zasjenila su najavu vodećih proizvođača da će pred kraj godine blago povećati opskrbu.
Od kraja 2022. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici smanjuju opskrbu za 5,86 miliona barela dnevno, što odgovara oko 5,7 posto globalne potražnje. U nedjelju produžili su za godinu dana, do kraja 2025., sporazum koji predviđa smanjivanje opskrbe za 3,66 miliona barela dnevno.
Preostala 2,2 miliona barela dnevno bit će isključena s tržišta do kraja septembra, objavila je grupa, dodavši da je u planu njihov povratak u etapama do kraja septembra iduće godine.
Košarac: Specifičnosti BiH zahtijevaju odgodu CBAM takse
