Cijene nafte na svjetskim tržištima pale prošle sedmice

Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice skliznule 0,5 posto, na 78,29 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,1 posto, na 72,68 dolara.

Na početku prošle sedmice cijene su značajno pale jer je Saudijska Arabija iznenadila tržišta spuštanjem cijene azijskim kupcima na najniži nivo u nešto više od dvije godine.

Analitičari nagađaju da Rijad nastoji sačuvati tržišni udio nakon spora sa grupom zemalja u Organizaciji zemalja-izvoznica nafte (OPEC) oko smanjivanja proizvodnje kvota.

Angola je krajem prošle godine istupila iz OPEC-a i povećala proizvodnju, uz bok Nigeriji i Iraku, pokazalo je istraživanje Reutersa, prenosi HINA.

U prva tri mjeseca 2024. Saudijska Arabija i Rusija odlučile su smanjivati opskrbu za dodatnih oko 700 hiljada barela dnevno kako bi je prilagodile smanjenoj potražnji zbog usporavanja privrednog rasta i tako stabilizovale cijene.

"Kada bismo se fokusirali samo na fundamente, uključujući veće zalihe, veću proizvodnju OPEC-a i proizvođača izvan OPEC-a te nižu saudijsku prodajnu cijenu nego što se očekivalo, zaključili bismo da cijene mogu samo padati", kaže Tony Sycamore iz IG-a.

No, podršku cijenama pružaju geopolitičke napetosti na Bliskom istoku.

Tako je krajem sedmice u fokusu trgovaca bila eskalacija krize u Crvenom moru.

Krajem prošle godine jemenski Huti počeli su u tjesnacu na ulazu u Crveno more napadati komercijalne brodove povezane s Izraelom kako bi iskazali podršku palestinskom Hamasu u sukobu s izraelskim oružanim snagama u Pojasu Gaze.

U noći sa četvrtka na petak SAD i Britanija odgovorili su napadima na vojne ciljeve u Jemenu povezane sa tom grupom, što je potaklo strahovanja da bi se sukob Izraela i Hamasa mogao proširiti na cijelu regiju i omesti opskrbu naftom.

Važna je tačka na saobraćajnim pravcima na Bliskom istoku i Hormuški tjesnac, koji kontroliše Iran. Iranska mornarica zaplijenila je četvrtak tanker koji je iračku sirovu naftu namijenjenu Turskoj prevozio južno od tjesnaca.

"Posljedice eventualne opsežnije obustave protoka nafte kroz Hormuški tjesnac bile bi do tri puta snažnije od cjenovnih šokova 1970-ih i dvostruko veće od utjecaja ukrajinskog rata na tržište gasa", rekao je Saul Kavonic iz MST Marquee.

Rast cijena, međutim, sprječavaju strahovanja od slabljenja potražnje. Naime, kineska privreda, najveći svjetski uvoznik nafte, ne oporavlja se toliko brzo koliko se očekivalo, dok se rast američke i privrede eurozone već duže vrijeme usporava.