Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice pala 1,7 posto, na 61,65 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,2 posto, na 53,70 dolara.
Nakon što su u 2018. potonule više od 20 posto, u prve tri sedmice ove godine cijene su nafte nadoknadile veći dio tog gubitka. No, prošle su sedmice pale.
Podršku cijenama od početka godine pruža dogovor Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezinih partnera na čelu s Rusijom o smanjenju proizvodnje za 1,2 miliona barela dnevno, javlja SEEbiz.
Cijene nafte podržava i mogućnost pada izvoza iz Venezuele, nakon što je SAD nagovijestio da bi mogao uvesti sankcije na venezuelanski izvoz nafte zbog tamošnjih političkih previranja.
Venezuela se našla u fokusu nakon što se čelnik opozicije Juan Guaido proglasio privremenim predsjednikom, a Washington ga priznao. Venezuelanski predsjednik Nicolas Maduro reagirao je raskidom diplomatskih odnosa s Washingtonom.
U RBC Europe procjenjuju da bi se u slučaju američkih sankcija Venezueli ponuda nafte iz tog značajnog svjetskog proizvođača mogla znatno smanjiti.
"Venezuelanska proizvodnja smanjit će se u ovoj godini za dodatnih 300.000 do 500.000 barela dnevno, a kaznene mjere SAD-a mogle bi tom smanjenju dodati još nekoliko stotina hiljada barela", smatraju u RBC Europe.
Uprkos tome, ponuda na svjetskim tržištima i dalje bi bila dovoljna, zahvaljujući rastu američke proizvodnje.
Nedavno je objavljeno da je proizvodnja sirove nafte u SAD-u dosegnula rekordnih 11,9 miliona barela dnevno, što je dosad najviša razina proizvodnje jedne zemlje u svijetu.
Od januara prošle godine proizvodnja u SAD-u skočila je za 2,4 miliona barela dnevno, što na tržištima izaziva strah zbog moguće prekomjerne ponude.
"Rekordna američka proizvodnja vjerovatno bi nadoknadila kratkoročni poremećaj opskrbe iz Venezuele zbog mogućih američkih sankcija", ističu u britanskoj banci Barclays.
A proizvodnja bi uskoro mogla dodatno porasti. Na to ukazuje podatak kompanije Baker Hughes da je prošle sedmice broj aktivnih naftnih postrojenja u SAD-u povećan prvi put u ovoj godini, i to za 10 postrojenja, na ukupno 862.
A zbog veće proizvodnje, rastu i američke zalihe, pa su novi podaci pokazali da su prošle sedmice porasle za čak osam miliona barela.
Osim toga, ulagači se plaše da bi usporavanje rasta globalne ekonomije moglo izazvati slabljenje potražnje za energentima.
Prošle je sedmice objavljeno da je rast kineske ekonomije, najvećeg svjetskog potrošača sirovina, lani skliznuo na 6,6 posto, najnižu razinu u posljednjih 28 godina.
Uz to, Međunarodni monetarni fond (MMF) smanjio je po drugi put u tri mjeseca procjenu rasta svjetske ekonomije u ovoj godini, s prethodnih 3,7 na 3,5 posto.
"Iako trenutna situacija s Venezuelom podupire cijene nafte, tržište pokazuje nesigurnost kada su u pitanju izgledi za globalnu ekonomiju", ističe Harry Tchilinguirian iz BNP Paribasa.
U slučaju izraženijeg usporavanja rasta, posustat će i potražnja za naftom, strahuju trgovci.
Prema Reutersovoj anketi, u kojoj sudjeluju stotine ekonomista iz cijelog svijeta, ekonomske aktivnosti širom svijeta usporavaju, a taj će se trend pojačati u slučaju eskalacije trgovinskog rata SAD-a i Kine.
Ove sedmice održat će se novi krug pregovora između Washingtona i Pekinga. I dok je predsjednik SAD-a Donald Trump optimističan, njegovi savjetnici poručuju da je dogovor moguć, ali da su dvije strane po mnogim pitanjima i dalje znatno udaljene.
Pregovori traju od kada su u decembru Washington i Peking dogovorili primirje u idućih 90 dana, nakon što su lani jedan drugom nametnuli carine na uvoz proizvoda vrijednih stotine milijardi dolara.
Zamjenik kineskog premijera Liu He boravit će u Washingtonu 30. i 31. januara, kada će se nastaviti pregovori između dvije zemlje na višoj razini od one u pregovorima početkom ove godine.
Biznis.ba / FENA
