Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice porasle, no njihov je rast bio ograničen zbog strahovanja ulagača da će usporavanje rasta najvećih globalnih gospodarstava izazvati slabljenje potražnje za energentima.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice porasla 1 posto, na 65,75 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,5 posto, na 56,05 dolara.
Podršku cijenama pružaju vijesti da se članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini partneri na čelu s Rusijom, pridržavaju lanjskog dogovora o smanjenju proizvodnje za 1,2 milijuna barela dnevno.
Dodatnu im potporu pruža i smanjenje proizvodnje u Venezueli i Iranu zbog američkih sankcija.
Uz to, ulagači se nadaju trgovinskom dogovoru između SAD-a i Kine, što bi moglo utjecati na stabilizaciju rasta kineskog i globalnog gospodarstva.
No, zasad je to samo nada jer svi posljednji podaci ukazuju na usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava.
U petak je objavljeno da je u SAD-u u veljači broj zaposlenih porastao za samo 20.000, što je najmanji rast od kraja 2017. godine, dok su analitičari u anketi Reutersa očekivali 180.000.
Ti podaci ukazuju na usporavanje rasta američkog gospodarstva u prvom tromjesečju ove godine, što je dodatno zabrinulo ulagače, ionako pokolebane zbog slabih pokazatelja iz Kine, koji ukazuju na daljnje usporavanje rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva.
Kineski je izvoz, naime, u veljači pao za 20,7 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je njegov najveći pad u tri godine i znatno veći od 4,8 posto, koliko su očekivali analitičari u anketi Reutersa.
To ukazuje na slabost inozemne potražnje, dok na slabljenje domaće potražnje ukazuje podatak o 5,2-postotnom padu uvoza, većem u odnosu na 1,4 posto koliko su očekivali analitičari.
Uz to, prošloga je tjedna Europska središnja banka (ECB) znatno smanjila procjene rasta gospodarstva eurozone u ovoj godini, s prethodnih 1,7 na 1,1 posto, što potvrđuje da se rast najvećih svjetskih gospodarstava usporava.
To je izazvalo oštar pad cijena dionica na svjetskim burzama, prenosi SEEbiz.
- Ako se nastavi pad cijena dionica, to bi moglo pritisnuti i cijene nafte - kaže Brian LaRose, analitičar u tvrtki United-ICAP.
I dok makroekonomski podaci najavljuju usporavanje rasta ili čak slabljenje potražnje za naftom, proizvodnja u SAD-u i dalje se kreće na rekordnim razinama od oko 12 milijuna barela dnevno, što je dosad najviša razina proizvodnje jedne zemlje u svijetu.
Ipak, moguće je očekivati smanjenje proizvodnje u SAD-u, s obzirom da je u petak tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj aktivnih naftnih postrojenja u SAD-u smanjen treći tjedan zaredom.
Broj aktivnih postrojenja smanjen je za njih 9, na ukupno 834, što je njihov najmanji broj od svibnja prošle godine.
Zbog očekivanja da će ove godine cijene nafte oslabiti u odnosu na lani, dio proizvođača planira srezati proizvodnju. No, ako cijene nafte porastu, te planove bi mogli i odgoditi.
Biznis.ba / FENA
