Donald Trump i trgovinski rat: Retrospektiva sukoba koji je oblikovao globalnu ekonomiju

Njegov slogan "America First" označavao je kraj slobodne trgovine, barem prema njegovim riječima, i početak politike koja je favorizirala zaštitu američkih radnih mjesta i industrije.

Trump je bio odlučan u namjeri da preispita sve ključne trgovinske sporazume i izravno se upusti u trgovinske sukobe, u svrhu smanjenja ogromnog trgovinskog deficita SAD-a i ponovnog pokretanja američke proizvodnje. Njegova administracija je tokom prvog mandata postavila temelje za trgovinski rat s najvažnijim ekonomijama svijeta.

Šta je uslijedilo?

Krenimo redom.

Prva "runda" trgovinskog rata započela je 2018. godine između Kine i SAD-a, dvije najveće svjetske ekonomije.

Carine od 25 posto u Washingtonu su tada stupile na snagu, a recipročnom reakcijom, Kina je također odgovorila nametanjem carina od 25 posto na uvoz 545 artikala iz SAD-a, ukupne vrijednosti 34 milijarde dolara. Ove mjere bile su usmjerene na smanjenje trgovinskog deficita i poticanje domaće proizvodnje.

Ovaj početni udarac samo je otvorio vrata trgovinskog rata koji je trajao više od dvije godine, s ponovljenim povećanjima tarifa i prijetnjama obostranim carinama.

Američki poljoprivrednici, osobito oni koji su se bavili uzgojem soje, bili su među najpogođenijima Trumpovom politikom. Kina je bila jedan od najvećih kupaca američke soje, a uvođenjem carina poljoprivrednicima su cijene soje pale, a tržišta su bila preplavljena viškom proizvoda. Dok su neki u SAD-u tvrdili da će ova politika smanjiti ovisnost o Kini, za mnoge američke farmere trgovinski rat predstavljao je veliku prijetnju.

Zatim, iste godine, u martu, Trump povlači jedan od najkontroverznijih poteza. Uvodi carine od 25% na uvoz čelika i 10% na aluminij, pozivajući se na nacionalnu sigurnost. Ove mjere su bile usmjerene na zaštitu američke industrije čelika i aluminija, ali su izazvale zabrinutost zbog mogućih negativnih utjecaja na druge industrije i odnose s trgovinskim partnerima.

Evropska unija, Kanada, Japan, i Meksiko odgovarali su istim mjerama, uvođenjem protumjera na američke proizvode. Na primjer, EU je uvela carine na američke proizvode u vrijednosti od 3,6 milijardi dolara, uključujući motorna vozila, odjeću i metalne proizvode.

Kako je to izgledalo u praksi?

Za automobilske firme u SAD-u, trošak čelika porastao je, a cijene automobila su se povisile, što je dovelo do smanjenja konkurentnosti američkih automobila na međunarodnom tržištu. Proizvođači poput Forda i General Motorsa bili su suočeni s povećanjem troškova proizvodnje, što je smanjilo njihov profit.

Trump je insistirao na reviziji postojećih trgovinskih sporazuma kako bi osigurao povoljnije uslove za SAD. To je dovelo do pregovora i potpisivanja novih sporazuma, poput USMCA (United States-Mexico-Canada Agreement), koji je zamijenio NAFTA-u. Ovaj novi sporazum imao je za cilj modernizaciju trgovinskih odnosa između tri zemlje, s posebnim naglaskom na digitalnu trgovinu i automobilske industrije.

Kada je Donald Trump 2025. godine ponovo najavio uvođenje novih carina, označivši dan kao "Dan Oslobođenja", mnogi su bili iznenađeni njegovom odlučnošću da nastavak svojih trgovinskih politika svede na još rigidnije mjere. No, što to znači za globalnu ekonomiju i što Trumpova administracija zapravo pokušava postići?

U aprilu 2025., Trump je izdao izvršnu naredbu koja predviđa uvođenje novih carina na automobile i auto dijelove u vrijednosti od oko 20% za zemlje koje SAD smatra trgovinskim rivalima, s posebnim fokusom na Kinu i Evropsku uniju.

Zašto automobile i auto dijelove?

Trump se oslonio na argument da bi jačanje domaće automobilske proizvodnje omogućilo Americi da smanji svoju ovisnost o stranim dobavljačima, a time bi se i ojačala radna mjesta u ovom sektoru. Međutim, mnogi analitičari upozoravaju da bi ovo moglo dovesti do povećanja cijena automobila u SAD-u, što bi smanjilo konkurentnost američkih automobila na globalnom tržištu.

Nakon uvođenja carina na automobilsku industriju, Trump je odlučio proširiti ovu politiku na sve uvozne proizvode, uvođenjem univerzalne carine od 10% koja bi se primjenjivala na gotovo sve robu koja dolazi iz inostranstva.

Iako su Trumpove pristaše tvrdile da će ovo omogućiti povratak proizvodnih radnih mjesta u SAD, mnogi ekonomski analitičari ističu da bi globalna trgovina mogla doživjeti dodatne turbulencije. Najveći rizik leži u tome što bi se cijene potrošnih dobara mogle drastično povećati, čime bi najslabiji slojevi američkog društva bili najviše pogođeni.

Američki predsjednik Donald Trump povlači još poteza, te potpisuje uredbu kojom SAD uvode carine zemljama širom svijeta od najmanje 10%, nazivajući taj dan "Danom Oslobođenja".

Na popisu je i Bosna i Hercegovina za koju SAD uvode carine od 35%. Za Srbiju je predviđena carinska stopa 37%, a za zemlje Evropske unije 20%.

Trump je u obraćanju iz Bijele kuće rekao da je jučerašnji dan "jedan od najvažnijih u američkoj historiji" te da su Ameriku više od 50 godina pljačkale, silovale i iscrpljivale i neprijateljske zemlje, i saveznici.

Na početku Trumpovog mandata, mnogi su smatrali da će trgovinski rat biti kratkotrajni, no 2025. godina jasno pokazuje da njegova politika nije samo izdržala, nego se čak i proširila. S obzirom na globalnu reakciju i rastuće trgovinske napetosti, postavlja se pitanje – u kojem smjeru će ovo ići?

U najgorem scenariju, trgovinski sukobi mogli bi dovesti do smanjenja međunarodne trgovine, a američka ekonomija, koja je već suočeno s inflacijom i povećanim troškovima života, mogla bi postati još osjetljivija na vanjske faktore. S druge strane, Trumpove pristaše vjeruju da će dugoročno gledano, ove mjere pomoći Americi da povrati kontrolu nad svojom industrijom i stvori nova radna mjesta.

Pred Američkom ekonomijom i ostatkom svijeta stoji neizvjesna budućnost, u kojoj će trgovinski ratovi i carine, kako se čini, biti ključna tema narednih godina. Da li će Donald Trump uspjeti u svojoj viziji o "slobodnoj Americi" ili će ekonomske posljedice biti preteške za podnošenje, ostaje da se vidi. Jedno je jasno – globalna trgovina više nikada neće biti ista.