Evropska komisija je predložila povećanje carina na uvoz u EU žitarica, uljarica i proizvoda od njih iz Rusije i Bjelorusije kako bi se spriječila destabilizacija tržišta preusmjeravanjem tih proizvoda u Evropu.
„Predlažemo nametanje carina na ruski uvoz kako bismo ublažili rastući rizik za naša tržišta i naše poljoprivrednike i smanjili sposobnost Rusije da iskorištava EU za svoj ratni stroj“, izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.
Evropski poljoprivrednici već mjesecima protestvuju i kao jedan od razloga svoga nezadovoljstva navode da je evropsko tržište preplavljeno jeftinim ukrajinskim žitom, dok uloga Rusije nije spominjana, podsjeća Hina.
„Rusko i bjelorusko žito i proizvodi od njih do sada su mogli ući na tržište EU-a s niskim ili nikakvim carinama i vidjeli smo da je taj uvoz znatno porastao 2023. Naše predložene uvozne carina učinit će uvoz tih proizvoda komercijalno neodrživim“, izjavio je izvršni potpredsjednik Komisije Maroš Šefčovič.
Povećanjem carina Komisija želi postići nekoliko ciljeva: spriječiti destabilizaciju tržišta EU-a s obzirom na to da Rusija kao vodeća izvoznica žita zna koristiti hranu kao geopolitički alat, zatim spriječiti dolazak na evropsko tržište žita proizvedenog na teritoriju Ukrajinu, koje se ilegalno uvozi u EU kao rusko, zatim spriječiti da se prihodi od izvoza žita koriste za finansiranje agresorskog rata protiv Ukrajine.
Rusija je prošle godine izvezla tih proizvoda u EU u vrijednosti 1,3 milijarde eura, a Komisija navodi da će povećanje carina ugasiti važan izvor prihoda za rusku ekonomiju i za ruski ratni stroj.
Komisija navodi da izvoz ruskog i bjeloruskog žita u treće zemlje preko teritorija EU neće biti pogođen. Rusija optužuje EU da sankcijama protiv nje ugrožava sigurnost hrane za zemlje u razvoju.
Ovo pokazuje da je Evropska unija ostaje privržena promicanju globalne sigurnosti hrane, posebice kada je riječ o zemljama u razvoju, navodi Komisija.
Podsjećamo, EU se dugo opirala pritisku Poljske i baltičkih država da ograniče ruski i bjeloruski uvoz, tvrdeći da bi takav potez mogao poremetiti globalna tržišta hrane i naštetiti zemljama u razvoju, prenose Financije hr.
Uvoz žitarica, uljarica i njihovih derivata iz Rusije prošle godine je u Evropskoj uniji dostigao rekordnih četiri miliona tona, odnosno jedan posto ukupne potrošnje.
Latvija je u februaru uvela jednostranu zabranu uvoza mnogih namirnica iz Rusije i Bjelorusije, dok je Litva najavila stroge inspekcije tereta.
