Veliko istraživanje sprovedeno u 36 zemalja pokazuje da ekonomska nejednakost predstavlja ozbiljnu brigu javnosti širom svijeta, pri čemu su mnogi ljudi posebno zabrinuti zbog uticaja koji superbogati imaju na politike i poslovne odluke koje pogoršavaju jaz u bogatstvu.
Istraživanje više od 40.000 odraslih, koje je sproveo Pew Research Center prošle godine i objavljeno ovog mjeseca, pokazalo je da je medijan od 54% ispitanika širom zemalja reklo da misli da je jaz između bogatih i siromašnih veoma veliki problem u njihovim nacijama. Osim toga, 30% ispitanika je reklo da misli da je to umjereno veliki problem. U međuvremenu, medijan od 60% rekao je da je politički uticaj koji uživaju najbogatiji pojedinci veliki doprinos ekonomskoj nejednakosti.
Ovi stavovi, otkrio je Pew, bili su posebno uobičajeni među ispitanicima koji su se izjasnili na ideološkoj ljevici, iako su se sa time saglasili i mnogi od onih koji su se identifikovali kao desničari. Ideološke podjele, pokazalo je istraživanje, bile su posebno velike u Sjedinjenim Državama.
Istraživanje dolazi neposredno uoči konferencije Svjetskog ekonomskog foruma (WEF), godišnjeg okupljanja svjetskih lidera i bogatih poslovnih ljudi, koji se održava u švicarskom gradu Davosu, ističe Forbes. Sastanak je dugo služio kao podsticaj zagovornicima ekonomske pravde da proglase borbu protiv nejednakosti i pohlepe vođene od strane korporacija, kao i da se utvrdi stepen do kojeg je globalno bogatstvo koncentrisano u rukama nekolicine.
Prema Oxfamu, organizaciji koja se bori protiv nejednakosti kako bi okončala siromaštvo i nepravdu, tri milijardera trenutno posjeduju bogatstvo jednako zajedničkom bogatstvu od 160 miliona ljudi. Oxfamovo istraživanje je takođe pokazalo da su naknade izvršnim direktorima korporacija porasle oko 940% od 1978. godine. Naknade za radnike u tom istom periodu porasle su samo oko 12%.
Djeca će biti siromašnija od roditelja
Najnovije istraživanje Pew-a pokazalo je da je medijan od 57% odraslih u anketiranim nacijama reklo da očekuje da će djeca u njihovoj zemlji biti u lošijoj financijskoj situaciji od svojih roditelja kada ostare. U 33 od 36 nacija uključenih u istraživanje, većina ispitanika je rekla da ekonomski sistem njihove zemlje treba da se promijeni ili reformiše kako bi se borila protiv neobuzdane nejednakosti.
Ovo je bilo posebno rasprostranjeno mišljenje u zemljama sa srednjim dohotkom u azijsko-pacifičkoj regiji, Latinskoj Americi, podsaharskoj Africi i regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike. Međutim, to je bilo uobičajno i u bogatijim zemljama. Najmanje šest od deset odraslih u većini ispitanih evropskih zemalja želi velike ekonomske promjene ili potpunu reformu, otkrio je Pew, dok se za to zalaže i 66 posto ispitanih u SAD.
Minimalna plata ostaje 1.000 KM, nema smanjenja oporezivog dijela!
