U najnovijim ekonomskim prognozama, objavljenim u četvrtak, Europska komisija je revidirala naniže procjenu gospodarskog rasta eurozone i Europske unije za iduću godinu i predviđa dalje usporavanje rasta do 2020. godine.
Predviđa se da će se rast u europodručju od 2,4 posto u 2017. godini, što je najviše u zadnjih deset godina, smanjiti na 2,1 posto u 2018. godini te će dalje slabiti na 1,9 posto u 2019. i 1,7 posto u 2020. godini.
Isti trend očekuje se za 27 država članica EU-a s prognozom rasta od 2,2 posto u 2018., 2,0 posto u 2019. i 1,9 posto u 2020. godini.
Sve veća globalna neizvjesnost, napetosti u međunarodnoj trgovini i više cijene nafte negativno će utjecati na rast u Europi.
Nakon godina snažnog rasta zaposlenosti, negativnom utjecaju mogli bi također pridonijeti izgledi za usporavanje napretka na tržištu rada i povećanje ograničenja na strani ponude u nekim državama članicama, dok će pokretači rasta sve više biti unutarnji. Očekuje se rast potrošnje i rast plaća te daljnji rast ulaganja.
Nezaposlenost bi trebala i dalje padati dok bi ukupna inflacija i dalje trebala biti umjerena tijekom razdoblja prognoze, i trebala bi iznositi 1,8 posto ove i iduće godine.
U području javnih financija Europska komisija predviđa da će se razine duga smanjivati dok bi ukupni javni deficit europodručja i EU u cjelini, trebao do 2020. godine ostati ispod 1 posto BDP-a.
Prognozu prati veliki stupanj neizvjesnosti te brojni međusobno povezani negativni rizici kao što su ekonomske mjere SAD-a i napetosti u trgovini s Kinom, učinci koji će proizići iz izlaska Velike Britanije iz EU-a te održivost javnih financija u visokozaduženim članicama Europske unije.
Prošlogodišnje iznimno dobro globalno stanje potaklo je snažnu gospodarsku aktivnost te ulaganje u EU i europodručje. Unatoč nesigurnijem okružju, za sve se države članice zahvaljujući snazi domaće potrošnje i ulaganjima predviđa daljnji rast, ali sporijim tempom. Ako ne bude većih šokova, Europa bi trebala moći održati iznadprosječni gospodarski rast, snažno povećanje radnih mjesta i pad nezaposlenosti. Međutim osnovni scenarij ovisi o sve većem broju međusobno povezanih negativnih rizika, stoji u priopćenju Europske komisije.
Biznis.ba / FENA
