Električni automobili proteklih godina pravi su hit u bogatijim i ekološki osvještenijim zemljama.
Električni automobili proteklih godina pravi su hit u bogatijim i ekološki osvještenijim zemljama. Rezultati iz Norveške, gdje je gotovo trećina prodatih automobila u prošloj godini bila na potpuno električni pogon, čime je postavljen i novi svjetski rekord, dovoljan je pokazatelj da su vozila na “struju” ozbiljan suparnik “benzincima” i “dizelašima”, koji su suvereno vladali cestama duže od jednog stoljeća.
A s obzirom da se ova mala zemlja, koja je jedan od najvećih svjetskih izvoznika nafte, sprema da do 2025. godine u potpunosti prestane s prodajom vozila s motorima s unutrašnjom sagorijevanjem, čime direktno “reže granu na kojoj sjedi”, lako je zaključiti da nije baš svijetla budućnost automobila koji kao pogonsko gorivo koriste benzin i naftu.
Ipak, to ne znači da će vozila s baterijom uskoro zamijeniti “staru gardu”.
Almir Grebović, glavni urednik magazina o automobilizmu ProAuto i internetskog portala www.proauto.ba, govori da istraživanja pokazuju da su u stvari hibridna vozila, koji koriste dva ili više izvora energije, najčešće kombinaciju benzinskog/dizelskog i elektromotora, najjača alternativa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjima, koji će preuzeti tron dominantnog tipa automobila.
Životni problemi
Praksa je pokazala da se električni automobili suočavaju s nizom problema kakvi nisu bili predviđeni simulacijama, odnosno da se nisu ispunila očekivanja stručnjaka, zbog čega se ova vozila suočavaju sa životnim problemima.
Prije svega, ključni problem je infrastruktura nužna za napajanje ovih automobila, koja se ne gradi dovoljnom brzinom, ali i navike samih korisnika. Kao primjer, stručnjak za automobilizam navodi da je bilo očekivano da vozači automobile ostave uključene u brze punjače na javnim parkinzima i kod trgovačkih centara po otprilike sat vremena, dok je praksa pokazala da ta vozila “okupiraju” ta mjesta i po nekoliko sati, čime onemogućavaju druge da napune svoje četvorotočkaše. A prema nekim instrukcijama i zakonima, trebalo bi biti po jedno “punjačko” mjesto na svakih 50 običnih parking mjesta, što ne bude ispunjeno.
Dodatno, neće dovijeka trajati stimulacija država za kupovinu električnih vozila, odnosno ukidat će se razne beneficije i oslobađanja na poreze za ovu vrstu automobila, zbog čega su često oni ekonomski prihvatljiviji u odnosu na benzince i dizele. Također, zemlje koje nude besplatno napajanje električnih automobila to neće zauvijek raditi, što oduzima prednost ovakvoj vrsti pogona.
To ne znači da će ovaj vid vozila propasti. Čak naprotiv, proizvode se i dalje će se sve više proizvoditi, kaže Grebović, ali ne onom dinamikom kako se očekivalo prije samo nekoliko godina.
Dominacija hibrida
Umjesto njih, hibridi su sve zastupljeniji na tržištu. A, dodaje, velika su investiranja širom svijeta u ovu tehnologiju i proizvodnju ovakvih vozila, na osnovu čega se može zaključiti kakvi će trendovi biti i šta možemo očekivati.
Nafta, crno zlato zaslužno za pogon milijardi vozila niza decenija, ne može se obnavljati, što je brinulo stručnjake zadnjih decenija proteklog milenija. Prema nekim procjenama, očekivalo se da će svjetske rezerve nafte presušiti do 2030. godine, ovisno ko se pitao.
Ahmed Ahmetlić, pomoćnik direktora kompanije HIFA Petrol, podsjeća da se nafta ne dobija samo iz naftnih bušotina, kako se uglavnom smatra, već i ekstrakcijom iz uljnih škriljaca, a isplativost te metode ovisi o cijenama na tržištu.
To, ali i niz drugih faktora, utječu na procjenu rezervi nafte i zbog toga je teško zaključiti koliko ovog fosilnog goriva doista ima, ali i do kada će trajati, jer se ta informacija stalno mijenja, dodaje.
Kako kaže, postoje naftna istraživanja i na osnovu njih se zasnivaju procjene, koje ne moraju biti 100 posto tačne. Osim toga, količina rezervi i njihov vijek trajanja ovisi i od potrošnje nafte.
Rezerve nafte
Ahmetlić navodi da kada se radilo o procjenama u prošlom stoljeću, nije se vodilo računa o električnim vozilima i drugim izvorima energije. Zbog toga, iako je povećan broj automobila u svijetu, od čega je veliki broj električnih i hibridnih, nije nužno da dođe i do proporcionalnog povećanja potrošnje nafte.
U svakom slučaju, prema danas dostupnim informacijama, u narednih desetak godina sigurno neće presušiti rezerve nafte, kaže pomoćnik direktora HIFA Petrola.
Jedna od alternativa benzinu i nafti, a koja je pogotovo popularna u Bosni i Hercegovini, jeste korištenje plina za pogon vozila. Ahmetlić ističe da se plin sve više koristi u nekim zemljama, jer manje zagađuje i jeftiniji je.
Ali određene zemlje u Evropskoj uniju imaju određene restrikcije, poput zabrane parkiranje automobila na plin u garažama, zbog straha od eksplozije, zbog čega građani nemaju stimulacije da prelaze na to gorivo.
Čak i uz uvođenje akciza na ovu vrstu plina, što je podiglo njegovu cijenu u BiH, ovo gorivo je primjetno jeftinije od nafte i benzina, što mnoge građane stimulira da ga koriste kao primarni pokretač automobila.
I dok je ta cijena svojevrsna stimulacija za konverziju na plin, on govori da građani BiH nemaju interesa za kupovinu električnih automobila. Dok u svijetu države oslobađaju kupce električnih automobila niza poreza i dažbina i nude niz subvencija, ta praksa ne postoji u BiH, odnosno nameti su identični kao i za vozila s unutrašnjim sagorijevanjem. Dodatno, gotovo je nepostojeća infrastruktura za punjene ovih automobila, čime se dodatno destimuliraju novi kupci.
Ovisnost od industrije
Zbog raznih poticaja širom svijeta za kupovinu električnih vozila, ali i sve češćih ograničenja kretanje automobila s motorima na unutrašnje sagorijevanje određenih karakteristika, postoji zabrinutost da bi države u potpunosti mogle zabraniti benzince i dizelaše.
To se ipak neće desiti, kaže Almir Grebović.
Kako ističe, država ne može u potpunosti zabraniti upotrebu automobila sa unutrašnjim sagorijevanjem, jer je država direktno povezana sa proizvođačima i zavisi od poreza, od kojih se veliki dio prikuplja iz ove oblasti.
“Ne možete najednom prekinuti proizvodnju nečega što se masovno koristi u životu. Godišnja produkcija auta je 65 miliona, što se ne može se tek tako prekinuti. Došlo bi do finansijskog kolapsa. Niti je tehnologija u mogućnosti toliko brzo zaživjeti, da se odmah zamijene klasični automobili i da se izgradi nužna infrastruktura”, govori glavni urednik magazina o automobilizmu ProAuto i internetskog portala www.proauto.ba.
On podsjeća da čak i zabrane uvedene u Njemačkoj nisu zakonske zabrane, već sugestije gradovima da uvedu određena ograničenja.
“Tek se najavljuju prekidanja proizvodnje dizela za pet godina, dok su neki proizvođači to već uveli, ali je to dugotrajan proces. Treba se promijeniti cijela industrija, što znači da će ovakva vozila i dalje biti prisutna”, dodaje.
Ono što se može očekivati, kako se u bogatijim zemljama sve više budu koristili hibridi i električni automobili, jeste da će polovna, “nepopularna” vozila na benzin i naftu završiti u siromašnijim zemljama, kao što su republike bivše Jugoslavije, ali i istočne Evrope.
“Kod nas je sve isključivo ekonomske prirode, tako da je teško razmišljati o ekološkim posljedicama. Ljudi iz ovog dijela svijeta i Istočne Evrope imaju dosta plići džep od stanovnika Stare Evrope, tako da neće moći sebi priuštiti nove hibride ili skupe Tesla automobile. Uz sve želje, realnost je takva kakva jeste”, zaključuje Grebović.
S druge strane, pitanje je da li će polovni električni automobili zaživjeti u regiji. Ahmed Ahmetlić ističe jednu činjenicu o kojoj se malo priča, a to jeste održavanje tih vozila i pitanje baterije. Novi automobili su pokriveni garancijom i sve potencijalne probleme o svom trošku rješava proizvođač, što je odlična vijest za kupce. Međutim, nakon isteka garantnog roka, troškovi su na kupcu, a tu se javlja problem cijene baterije, koja je veći dio ukupnog iznosa.
“Jedna baterija za električno vozilo košta kao prosječan automobil srednjeg ranga. Tako je upitna isplativost njihove zamjene. Na Zapadu to i nije toliki problem, jer se vozila relativno često mijenjaju. U zemljama gdje se uglavnom voze polovni automobili, upitna je ekonomska opravdanost takve zamjene”.
Biznis.ba / Al Jazeera
