Kina otvorila novu arktičku rutu: Roba do Evrope stiže za samo 20 dana
Kineski teretni brod „Dubai Tower“ isplovio je iz luke Ningbo-Zhoushan, čime je otvorena prva redovna linija kojom će roba arktičkom rutom stizati iz Kine do Evrope za svega 20 dana, odnosno dvostruko brže nego tradicionalnim pomorskim pravcima.
Globalno zagrijavanje i povlačenje arktičkog leda otvorili su mogućnost da pomorski put dug oko 7.400 kilometara, koji prolazi pored Grenlanda, postane svojevrsni „Suecki kanal 21. stoljeća“.
Nova linija uspostavljena je 15. augusta, a kineska kompanija Sea Legend planira jednom sedmično prevoziti robu iz luke Ningbo-Zhoushan prema evropskim lukama.
Putovanje bi trebalo trajati oko 20 dana, što je približno dvostruko kraće od tradicionalnih ruta kroz Suecki kanal ili oko Rta dobre nade.
Do Evrope za 20 dana
Kineski brodari ovu su rutu testirali početkom godine, kada je brod „Istanbul Bridge“, uprkos lošem vremenu, stigao do Velike Britanije za 20 dana.
Time su postavljeni temelji za novi pomorski koridor koji bi Kini mogao omogućiti brži transport robe prema Evropi i istovremeno smanjiti ovisnost o rutama pogođenim sukobima i nestabilnošću na Bliskom istoku.
Arktička ruta dio je kineskog „Polarnog puta svile“, koji su vlasti u Pekingu prije gotovo deset godina definirale kao strateški važan pravac za trgovinu sa Zapadom.
Kina, međutim, nije jedina zainteresirana za ovu rutu. I druge brodarske kompanije sve češće razmatraju preusmjeravanje transporta preko Arktika, kojim je prošle godine prošlo dvadesetak teretnih brodova.
Zapadni izvori tvrde da većina tih plovila pripada ruskoj „tajnoj floti“ tankera, koja na taj način pokušava zaobići sankcije.
Dozvole za prolazak ovom rutom izdaje ruska kompanija Rosatom, koja osigurava i nuklearne ledolomce za probijanje puta kroz zaleđene dijelove mora.
Trump upozoravao na kineske i ruske brodove
Razvoj arktičkih pomorskih ruta privukao je i pažnju američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je početkom godine tvrdio da su vode oko Grenlanda „preplavljene“ kineskim i ruskim brodovima.
Trump je to naveo kao jedan od razloga zbog kojih smatra da bi SAD trebale preuzeti kontrolu nad Grenlandom.
„To je sada strateško pitanje. Grenland je preplavljen kineskim i ruskim brodovima. Grenland nam je potreban zbog nacionalne sigurnosti, a Danska to ne može osigurati“, rekao je Trump.
Danska je odbacila njegove tvrdnje, navodeći da nema govora o invaziji kineskih ratnih brodova, ali je poručila da su američke investicije na Grenlandu dobrodošle.
Bitka za Grenland
U raspravu su se uključile i grenlandske vlasti, koje su zatražile da se o budućim odnosima razgovara na trilateralnom sastanku predstavnika SAD-a, Danske i Grenlanda.
Peking je, s druge strane, pozvao Trumpa da prestane govoriti o navodnoj kineskoj prijetnji kako bi opravdao američke interese na Arktiku.
Otvaranje redovne kineske linije preko Arktika dodatno povećava strateški značaj tog područja, koje zbog klimatskih promjena postaje sve dostupnije za međunarodnu plovidbu i potencijalno mijenja postojeće trgovačke pravce između Azije i Evrope.
EU pred velikom dilemom: Zašto je struja skuplja od plina i ko koči promjene?
