Dok je 2023. bila najbolja godina za globalne dionice od prije pandemije, s tržištima u Sjedinjenim Državama, Evropi, Japanu i Indiji koje su uživale snažna poskupljenja, druga priča u Kini.
Niz problema — uključujući krizu nekretnina, slabu potrošačku potrošnju i visoku nezaposlenost mladih — stavili su drugu najveću svjetsku ekonomiju u zaostatak.
Kineski indeks CSI 300 pao je za više od 11% ove godine, dok je Hang Seng iz Hong Konga pao za skoro 14%. U međuvremenu, MSCI World indeks je na putu da zatvori godinu za 22% više, što je njegov najveći godišnji skok od 2019.
Američki referentni indeks S&P 500 i evropski Stoxx 600 su na putu da završe godinu sa porastom od skoro 25%, odnosno 13%. Japanski Nikkei 225 skočio je za 30% od početka godine. Indijski referentni Sensex, koji prati 30 velikih kompanija, ove godine se popeo za skoro 19%.
Kineska ekonomija imala je mizernu godinu. 2024. bi mogla biti još gora
Dionice su se oporavile zahvaljujući padanju inflacije, što je povećalo nadu investitora da će svjetske centralne banke uskoro smanjiti kamatne stope, kao i uzbuđenje oko potencijala da umjetna inteligencija napravi velike povrate za kompanije.
Indija je dobila od opklada na svoju ekonomiju, dok su japanske dionice djelimično profitirale od relativno jeftinih procjena i slabljenja valute.
Ipak, uprkos tome što je krajem 2022. odustala od politike strogih karantina zbog korona virusa, kineska ekonomija nije zabilježila snažan oporavak kojem su se nadali mnogi investitori.
Među dugom listom izazova, spora potražnja je držala kapak na potrošačkim cijenama veći dio 2023. godine, a postoji i rizik od deflatorne spirale. Strane kompanije također su postale oprezne prema sve većoj kontroli Pekinga i napuštaju zemlju.
Ni dugoročni izgledi nisu ružičasti.
U novembru je Međunarodni monetarni fond (MMF) rekao da očekuje da će stopa rasta Kine dostići 5,4% u 2023. i postepeno opadati na 3,5% u 2028. dok se njena ekonomija bori s problemima u rasponu od slabe produktivnosti do starenja stanovništva.
“Izazov za kinesku ekonomiju u 2024. neće biti rast BDP-a – on će vjerovatno biti iznad 4,5%”, rekao je Derek Scissors, viši saradnik na American Enterprise Institute.
Kineska ekonomija koja je u teškom stanju doprinijela je naglom padu cijena nafte ove godine.
Brent, globalna referentna vrijednost za naftu, na putu je da ove godine padne za skoro 9% kako bi se trgovala po cijeni od oko 78 dolara po barelu, dok nafta West Texas Intermediate, američka referentna vrijednost, ide ka gubitku od više od 10% na oko 72 dolara po barelu .
Budući da je najveći svjetski uvoznik nafte — 71% nafte koju troši dolazi iz stranih zemalja — znači slabljenja potražnje u Kini pokrenuli su rasprodaje od strane investitora. Rekordni nivoi proizvodnje nafte u Sjedinjenim Državama ove godine također su odigrali veliku ulogu u pokretanju tog pada cijena.
Američka uprava za energetske informacije očekuje da će proizvodnja sirove nafte ove godine u prosjeku dostići rekordnih 12,9 miliona barela dnevno, a 2024. dostići još jedan rekordni prosjek od 13,1 miliona barela dnevno.
Ranije ovog mjeseca, Goldman Sachs smanjio je svoju prognozu za prosječnu cijenu nafte sljedeće godine za 12%, navodeći obilnu proizvodnju u SAD-u.
Cijene su pale uprkos tome što Organizacija zemalja izvoznica nafte i njeni saveznici - grupa najvećih svjetskih proizvođača nafte poznatih kao OPEC+ - kažu da će produžiti smanjenje isporuke od 2,2 miliona barela dnevno do prvog kvartala sljedeće godine u nastojanju za podizanje cijena.
Jasmin Badžak proglašen privrednikom godine u BiH
