Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice pale više od 3 posto, nakon dvije sedmice rasta, jer se krajem godine očekuje povećanje proizvodnje OPEC-a, a trgovci nisu sigurni da će do tada potražnja značajnije porasti.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice pala 3.5 posto, na 71.89 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 5.2 posto, na 68.18 dolara.
Pad cijena ponajviše je posljedica vijesti da Saudijska Arabija namjerava odustati od ciljane cijene barela od 100 dolara i povećati proizvodnju u prosincu kako bi povećala svoj tržišni udio.
Rijad je u više navrata demantirao da cilja određenu cijenu, a izvori u Organizaciji zemalja-izvoznica nafte (OPEC) poručuju da plan o povećanju proizvodnje ne predstavlja odmak od službene politike grupe.
Još ljetos OPEC i saveznici tog kartela najavili su da će od decembra povećati proizvodnju za 180 hiljadu barela dnevno.
Potpisan sporazum u Libiji
Negativno je na cijene utjecala i vijest da su sukobljene strane u Libiji potpisale sporazum kojim je riješen spor oko centralne banke i kontroli prihoda od nafte, što bi moglo značiti da će se izvoz nafte normalizirati, prenosi Index hr.
Zbog tog sukoba, naime, libijski je izvoz u septembru spao na samo 400 hiljadu barela dnevno, dok je prije sukoba iznosio više od milion barela dnevno.
Kako se očekuje povećanje ponude, cijene nafte nisu porasle ni nakon vijesti o novim monetarnim i fiskalnim poticajnim mjerama kineskih vlasti, najvećim od pandemije.
Tako su vlasti smanjile kamatne stope i stope izdvajanja obvezne rezerve banaka kako bi potaknule kreditiranje. U tom cilju najavile su i ubrizgavanje izdašnih sredstava u državne banke.
Te bi mjere trebale ubrzati rast kineske ekonomije, najvećeg svjetskog uvoznika nafte.
„Uprkos agresivnim poticajnim mjerama u Kini, zabrinutosti zbog OPEC-ovog plana povećanja proizvodnje pritisnule su cijene nafte”, pišu analitičari firme Aegis Hedging u osvrtu na situaciju na tržištu.
Košarac: Specifičnosti BiH zahtijevaju odgodu CBAM takse
