Njemačka ekonomija ostvarila je rast od 1,5 posto u drugom tromjesečju u odnosu na prethodni tromjesečni period.
Ovaj rast uslijedio je nakon naglog pada u prvom tromjesečju, ali manje od očekivanog, javlja AP.
Brojka koju je u petak objavio Federalni zavod za statistiku manja je za dva posto od one koju su ekonomisti prognozirali. Osim toga, pad u prvom tromjesečju bio je oštriji nego što je ranije najavljeno. Došlo je do pada bruto domaćeg proizvoda od 2,1 posto umjesto 1,8 posto najavljenog u maju.
BDP u drugom tromjesečju bio je 9,2 posto veći nego godinu dana ranije. U drugom kvartalu prošle godine zabilježen je snažan početni uticaj pandemije koronavirusa na njemačku ekonomiju, najveću u Evropi.
Ovogodišnji period od aprila do juna ponovo je doveo do porasta broja zaraženih, a zatim je pao na vrlo nizak nivo, što je navelo vlasti da ublaže mnoge restrikcije, dok se kampanja vakcinacije u zemlji ubrzala, javlja AP.
Uprkos napretku, koji se pripisuje većoj potrošnji domaćinstava i vlade, ekonomija se još nije vratila na svoju veličinu prije pandemije. Zavod za statistiku navodi da je BDP u drugom kvartalu i dalje niži za 3,4 posto nego u posljednjem kvartalu 2019. godine, posljednjem prije početka pandemije.
Carsten Brzeski, ekonomist u ING-u, rekao je da je jaz između optimističnih pokazatelja povjerenja i čvrstih podataka posljedica problema s lancima opskrbe, uključujući poremećaje uzrokovane brodom koji blokira Suecki kanal i kašnjenja u proizvodnji i isporuci mikročipova i poluvodiča.
Bilo koja nova ograničenja izazvana zaraznijom delta varijantom koronavirusa lako bi mogla poremetiti dodatni rast ekonomije, ali značajna nova ograničenja koja bi mogla potkopati ekonomsku aktivnost vjerojatno neće biti primijenjena na izborima 26. septembra, javlja AP.
Nastavak problema u lancu snabdijevanja i rastuća inflacija također bi mogli usporiti rast i potrošnju.
Uprkos tim rizicima, "očekujemo da će se njemačka ekonomija vratiti prije kraja godine na nivo prije krize", rekao je Brzeski.
Biznis.ba / FENA
