Dok je u toku šestodnevni štrajk mašinovođa, a liberali traže da vozove ubuduće vozi vještačka inteligencija, željeznica je saopštila da je zbog kašnjenja 2023. putnicima isplatila rekordnu odštetu: 132,8 miliona eura.
U toku je najduži štrajk zaposlenih Njemačke željeznice (DB): počeo je u utorak uveče i trajaće do ponedjeljka, odnosno 144 sata u teretnom i 136 sati u putničkom saobraćaju.
Međutim, nije baš sve stalo na šinama: po vanrednom planu vožnje, u funkciji je petina vozova, bar kada se radi o međugradskom putničkom saobraćaju, rekla je Stefani Berk iz uprave DB-a.
Na ovaj štrajk je pozvao sindikat mašinovođa GDL i on je četvrti u aktuelnoj rundi kolektivnog pregovaranja, koja je počela u novembru prošle godine. Kraj štrajkovima se za sada ne vidi.
Sindikat ne odustaje
Šef tog relativno malog, ali moćnog GDL-a, harizmatični Klaus Vezelski, ostaje pri svojim zahtjevima: veće plate i skraćeno radno vrijeme za rad u smjenama. Za pregovarački sto se vraća tek kada uprava DB-a da „odgovarajuću” ponudu i već je najavio mogući sljedeći štrajk koji će biti još duži od ovog sadašanjeg, šestodnevnog.
„Atmosfera je odlična", rekao je Vezelski za Rajniše Post govoreći o štrajkačima. A, kaže i da u stanovništvu postoji solidarnost sa željezničarima: „Mnogo više putnika ima razumijevanja za štrajk nego što to neki tvrde", objasnio je Vezelski, kritikujući izvještavanje dijela medija o štajkovima.
Javno mnjenje je definitivno drugačije jer „većina ljudi u ovoj zemlji su radnici – bez obzira na njihove kvalifikacije, bez obzira u kom industrijskom sektoru ili kompaniji rade".
Šef GDL-a je odbacio optužbe da mašinovođe svojim štrajkom nanose značajnu ekonomsku štetu. „To je besmislica. Za navodnu ekonomsku štetu nismo odgovorni mi, već rukovodstvo željeznice". Ekonomisti su izračunali da njemačka privreda zbog ovog štrajka navodno svakodnevno gubi 100 miliona eura.
Obraćajući se štrajkačima koje obilazi širom zemlje, on se u četvrtak na bini u Štutgartu ponovo žestoko obračunao sa menadžmentom DB-a. „Dosta nam je toga da služimo u sistemu koji je uništen mjerama štednje, da žrtvujemo svoje slobodno vrijeme za tipove koje šoferi u velikim limuzinama voze po ovoj zemlji i koji se hvale se da znaju nešto o sistemu željeznice", rekao je on. Vozovi kasne zbog lošeg upravljanja, zbog menadžera, a ne zbog štrajkova i zaposlenih.
Vezelski je takođe kritikovao pozive na pooštravanje prava na štrajk: „Baš Unija da o tome priča. Pa CDU je upravljao željeznicom u ludilu privatizacije." Unija je odgovorna za to što je željeznica postala posrnulo preduzeće „koje nije u stanju da svoje putnike na vrijeme doveze na odredište".
Rekordna odšteta i prošle godine
Kad smo već kod kašnjenja: Njemačka željeznica je već godinama u velikim problemu upravo zbog toga. Ali, poboljšanje još nema na vidiku. DB je i prošle godine morao da isplati rekordnu odštetu putnicima - 132,8 miliona eura! Poređenja radi: 2022. je isplaćeno 92,7 miliona eura, što je tada takođe bio rekord.
Kako je na zahtjev novinske agencije dpa rekao portparol Željeznice, 2023. je obrađeno je 5,6 miliona zahtjeva za odštetu. Samo 64 odsto međugradskih vozova stiglo je na vrijeme, odnosno kasnilo manje od šest minuta. Kao razlog za kašnjenja vozova DB navodi značajno povećanje broja putnika, rekordan broj gradilišta, početak zime u decembru i štrajkove. A prošle godine se u toj firmi štrajkovalo četiri puta, po dva puta Sindikat željeznice i transporta EVG i GDL.
Odšeta - i do 100 posto
Željeznica nadoknađuje 25 odsto od cijene karte za kašnjenje od 60 i više minuta, a 50 odsto za kašnjenje od dva sata ili više. Ako dođe do obustave sabraćanja vozova zbog štrajkova, putnicima se vraća kompletan iznos karte. Pored toga, u određenim slučajevima željeznica plaća i velike troškove taksija, goriva, hrane i pića, pa i prenoćišta, ali maksimalno tri dana.
Portparol DB-a je naglasio da su putnici u željeznici imali koristi od najvelikodušnijih propisa naknade od svih prevoznih sredstava. „Ali takođe treba reći i ovo: ta trocifrena milionska suma nedostaje za hitno potrebna ulaganja u modernizaciju željeznice u Njemačkoj", rekao je portparol. „Samo tako možemo trajno poboljšati tačnost naših vozova."
Prema DB-u, oko 65 odsto zahtjeva za nadoknadu podnijeto je onlajn. To je moguće od 2021. Nekada je komplikovanost zahtjeva za odštetu odvraćala mnoge da to učine. To je sada vrlo jednostavno - i nije više putnik taj koji teškom mukom mora da dokazuje da je voz kasnio i koliko je kasnio.
Rješenje FDP-a: Vještačka inteligencija umjesto mašinovođa
Istovremeno, usred štrajka, njemački liberali iz čijih su redova i ministar saobraćaja Folker Vising i ministar finansija Kristijan Lindner predlažu da mašinovođe što prije zamijeni vještačka inteligencija.
Kako piše „Bild”, FDP ima za cilj da u narednih 15 godina najmanje 20 odsto svih vozova DB-a vozi autonomno. To znači da bi svaki peti voz Njemačke željeznice - vozio bez mašinovođe. Ali koliko je to realno?
„Špigel" piše da su vozovi bez mašinovođe već danas već u upotrebi - u brojnim zatvorenim mrežama, na primjer na linijama metroa ili na aerodromima. Međutim, Njemačka željeznica ima otvorenu mrežu u kojoj mnogi različiti vozovi moraju da budu koordinisani. Trenutno se nigdje na svijetu ne koristi vještačka inteligancija za saobraćaj u otvorenoj mreži, sa izuzetkom jednog jedinog teretnog voza u Australiji, u njenom ogromnom skoro nenaseljenom zaleđu.
30 godina DB AG
Njemačka željeznica akcionarsko društvo DB AG, nastala je 1. januara 1994. (ponovnim) spajanjem željeznica istočne i zapadne Njemačke i 100% je vlasništvu savezne vlade. Ima dvostruku strukturu mendžementa i kontrole.
DB AG se sastoji 600 različitih firmi, koje dijelom nemaju ništa zajedničko sa željeznicom, posluje u preko 130 zemalja, zapošljava preko 320.000 ljudi, uključujući i oko 205.000 u Njemačkoj, piše DW.
