Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice pale više od 2 posto, izgubivši dio dobitaka od prethodne sedmice, jer trgovce zabrinjava veća ponuda od potražnje.
Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošle sedmice 2,1 posto, na 72,94 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2,6 posto, na 69,46 dolara. Već duže vrijeme cijene se kreću u uskom rasponu jer je zbog slabosti nekoliko najvećih svjetskih privreda potražnja za naftom manja nego što su se trgovci nadali.
Uprkos nizu poticajnih fiskalnih i monetarnih mjera, privreda Kine, najvećeg svjetskog uvoznika nafte, ne raste tako brzo kao što se očekivalo. Privreda eurozone također nije baš u najboljoj formi, kao ni japanska.
Američka privreda stabilno raste, ali ne može se očekivati značajnije ubrzanje rasta, premda je američka centralna banka prošle sedmice ponovo, već treći put ove godine, smanjila kamatne stope. Naime, inflacija u SAD-u i dalje je iznad Fedovih ciljanih nivoa od 2 posto, pa je centralna banka poručila da iduće godine kani usporiti tempo povećanja kamata. Zbog svega toga, kao i zbog povećanja proizvodnje nafte, u idućoj godini očekuje se veća ponuda od potražnje.
Tako, primjerice, analitičari JP Morgana procjenjuju da će iduće godine biti viška ponude jer će se proizvodnja zemalja izvan grupe OPEC povećati, dok bi proizvodnja OPEC-a trebala ostati na sadašnjim nivoima.
Negativno je na cijene nafte utjecalo i jačanje dolara. Njegova vrijednost prema košarici šest najvažnijih svjetskih valuta dostigla je prošle sedmice najviši nivo u dvije godine, a snažan dolar čini naftu skupljom za kupce u drugim valutama. U takvim okolnostima, podršku cijenama pružaju samo rizik od poremećaja proizvodnje na Bliskom istoku i prijetnje dodatnim sankcijama na rusku naftu, prenosi Hina.
Košarac: Specifičnosti BiH zahtijevaju odgodu CBAM takse
