Pali kineski izvoz i uvoz, dolar blago ojačao, cijene nafte pale

Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta blago porasla.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 104.05 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 104 boda.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 139.55 na 139.25 jena.

No, američka je valuta ojačala u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1.0695 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1.0720 dolara.

Cijene su nafte, pak, pale. Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je jutros 0.64 posto, na 75.80 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0.61 posto, na 71.30 dolara.

Na azijskim se burzama u srijedu trguje oprezno jer su ulagače zabrinuli podaci o znatnom padu kineskog izvoza i uvoza, što ukazuje na slabost kako domaće tako i inozemne potražnje.

MSCI indeks azijsko-pacifičke regije, bez Japana, bio je oko 7:00 sati u plusu 0.3 posto.

Pritom je japanski Nikkei indeks pao 1.1 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Australiji, Južnoj Koreji i Hong Kongu porasle između 0.1 i 1.2 posto.

Na tržištima vlada oprez jer su ulagače zabrinuli podaci o znatnom padu kineskog izvoza i uvoza, što ukazuje na usporavanje rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva.

Izvoz je u svibnju pao 7.5 posto na godišnjoj razini, znatno više nego što su analitičari očekivali, što ukazuje na slabljenje inozemne potražnje.

Na slabost domaće potražnje ukazuje, pak, podatak da je uvoz pao 4.5 posto na godišnjoj razini, manje nego što se očekivalo.

Podršku tržištima pruža, pak, nada ulagača da će kineske vlasti uvesti nove poticajne mjere, s obzirom na to da se gospodarstvo ne oporavlja tako brzo kao što se očekivalo nakon ukidanja restriktivnih covid-mjera.

U fokusu ulagača je i podatak da je australsko gospodarstvo u prvom tromjesečju poraslo 2.3 posto na godišnjoj razini, najsporije u godinu i pol dana.

Posljedica je to povećanja kamata australske središnje banke na najviše razine u 11 godina jer na taj način monetarne vlasti nastoje suzbiti inflaciju.

Podršku tržištima ipak pruža jučerašnji blagi rast Wall Streeta. Dow Jones ojačao je 0.03 posto, dok je S&P 500 porastao 0.24, a Nasdaq indeks 0.36 posto.

Tako su indeksi nadoknadili gubitke od prethodnoga dana, no trgovalo se oprezno jer nije bilo vijesti koje bi mogle jasnije usmjeriti tržište.

Ulagači ne žele riskirati dok ne vide nove vijesti o kretanju inflacije u SAD-u, koje bi mogle utjecati na odluke čelnika američke središnje banke na sjednici idućega tjedna.

Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su potrošačke cijene u svibnju blago pale na mjesečnoj razini, no temeljna stopa inflacije vjerojatno će ostati povišena.

Ulagači se nadaju da bi to moglo navesti Fed na stanku u procesu podizanja kamatnih stopa.

Na tržištu novca trenutno se procjenjuje da postoji oko 80 posto izgleda da će čelnici američke središnje banke na sjednici idućega tjedna ostaviti kamate nepromijenjene.

No, kako inflacija ipak ne popušta dovoljno brzo, većina analitičara smatra da će Fed, nakon stanke u lipnju, u srpnju još jednom povećati kamate.

(Biznis.ba / Hina)