Cijene nafte na svjetskim tržištima prošloga su tjedna porasle više od 2 posto, a njihov još veći uspon ograničava daljnje širenje koronavirusa u svijetu, koje bi moglo usporiti oporavak globalnog gospodarstva, a time i potražnje za naftom.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 2,5 posto, na 44,40 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 2,4 posto, na 41,22 dolara.
Podršku cijenama pružala je gotovo cijeloga tjedna nada ulagača u nove poticajne mjere u SAD-u, što bi ubrzalo oporavak najvećeg svjetskog gospodarstva i najvećeg potrošača nafte u svijetu.
No, kako demokratski i republikanski zastupnici u Kongresu nisu usuglasili nove poticajne mjere, vrijedne oko 1.000 milijardi dolara, u petak su cijene nafte pale gotovo 2 posto i tako umanjile prošlotjedne dobitke.
A da su nove poticajne mjere nužne, pokazuje većina posljednjih podataka, prema kojima gospodarstvo nije baš u snažnom zaletu.
Primjerice, u petak je objavljeno da je u srpnju broj zaposlenih u SAD-u porastao za 1,76 milijuna, što je, doduše, nešto više nego što se očekivalo, ali znatno manje u odnosu na 4,8 milijuna mjesec dana prije.
Ni ostali podaci ne ukazuju na brzi oporavak američkog gospodarstva, a ulagače zabrinjava i nepopustljivi rast broja zaraženih i umrlih od koronavirusa u SAD-u i svijetu.
Daljnje širenje koronavirusa moglo bi dovesti do novih restriktivnih mjera, ponovnog zatvaranja gospodarstava i slabije potražnje za naftom nego što se očekivalo.
Pritisak na cijene nafte posljedica je, također, najavljenog povećanje proizvodnje nafte od početka kolovoza. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezine saveznice nedavno su, naime, dogovorile da će od kolovoza povećati proizvodnju za ukupno 1,5 milijuna barela dnevno, nakon što su je na početku koronakrize oštro smanjile.
Slabost dolara podržava cijene nafte
S druge strane, podršku cijenama nafte pružilo je slabljenje dolara. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest ostalih najvažnijih svjetskih valuta, pao je i prošloga tjedna, već sedmoga zaredom, što je njegov najduži negativni niz u posljednjih 10-ak godina.
Zbog toga se vrijednost dolara prema košarici valuta kreće na najnižim razinama u više od dvije godine. A slabljenje dolara potiče kupnju roba izraženih u dolarima, poput nafte, jer postaju jeftinije za vlasnike drugih valuta.
Nakon što su krajem ožujka i početkom travnja zbog koronakrize pale više od 30 posto i zaronile na najniže razine u 20-ak godina, cijene su se nafte posljednjih mjeseci oporavile, zahvaljujući golemim fiskalnim i monetarnim poticajnim mjerama u najvećim svjetskim gospodarstvima, što je potaknulo oporavak gospodarskih aktivnosti, a time i potražnje za naftom.
Biznis.ba / Hina
