Prvi porast cijena hrane nakon sedam mjeseci, očekuje se rast proizvodnje žitarica

Indeks cijena hrane FAO, koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena niza prehrambenih proizvoda kojima se trguje na globalnom nivou, u martu je u prosjeku iznosio 118,3 poena, što je 7,7 posto manje u odnosu na odgovarajuću vrijednost prije godinu dana.

Indeks cijena biljnog ulja FAO je predvodio rast u martu i porastao je za 8 posto u odnosu na februar i dostigao najviši nivo u jednoj godini nakon što su porasle kotacije palminog, sojinog, suncokretovog i ulja repice.

Međunarodne cijene palminog ulja porasle su zbog sezonski niže proizvodnje u vodećim zemljama proizvođačima i čvrste domaće potražnje u jugoistočnoj Aziji, dok su se cijene sojinog ulja oporavile od višegodišnjih najnižih vrijednosti, potaknute snažnom potražnjom iz sektora biogoriva, posebno u Brazilu i SAD.

FAO indeks cijena mliječnih proizvoda porastao je šesti mjesec zaredom, za 2,9 posto u odnosu na februar, predvođen rastom svjetskih cijena sira i putera. Indeks cijena mesa FAO-a je također porastao za 1,7 posto u odnosu na prethodni mjesec, a međunarodne cijene su porasle za meso peradi, svinja i goveda, prenosi Fena.

Nasuprot tome, FAO indeks cijena žitarica pao je za 2,6 posto, što je u prosjeku 20 posto ispod vrijednosti iz marta 2023. godine. Pad je uzrokovan smanjenjem globalnih izvoznih cijena pšenice, koje su pale zbog tekuće jake izvozne konkurencije – naglašene otkazom otkupa od strane Kine – između Evropske unije, Ruske Federacije i SAD.

Izvozne cijene kukuruza su porasle u martu, dijelom zbog logističkih poteškoća u Ukrajini, dok je FAO indeks cijena riža pao za 1,7 posto zbog smanjene globalne potražnje za uvozom.

FAO indeks cijena šećera opao je za 5,4 posto u odnosu na februar, uz pad uglavnom uzrokovan revizijom naviše prognoze proizvodnje šećera u Indiji za 2023/24. i poboljšanim tempom žetve na Tajlandu.

Povećana svjetska proizvodnja žitarica

FAO je također danas objavio novi izvještaj o ponudi i potražnji žitarica, podižući svoju prognozu svjetske proizvodnje žitarica u 2023/24. na 2.841 milion tona, odražavajući očekivanja veće proizvodnje kukuruza, riže i pšenice.

Globalno korištenje žitarica u 2023/24. je određeno na 2.828 miliona tona, što je povećanje od 1,3 posto u odnosu na nivo 2022/23. Predviđa se da će svjetske zalihe žitarica završiti sezonu 2024. na 894 miliona tona, što je povećanje od 2,3 posto u odnosu na početak godine, što ukazuje na omjer svjetskih zaliha žitarica u korištenju od 31 posto.

Predviđa se da će svjetska trgovina žitaricama porasti za 1,7 posto u odnosu na prethodnu godinu, na 485 miliona tona u 2023/24.