Prvi porast cijena hrane nakon sedam mjeseci, očekuje se rast proizvodnje žitarica
Rastuće međunarodne kotacije za biljna ulja, mliječne proizvode i meso povećale su referentni indeks svjetskih cijena prehrambenih proizvoda za 1,1 posto u martu, što je njegovo prvo povećanje u posljednjih sedam mjeseci, saopćila je danas Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu ( FAO).
Indeks cijena hrane FAO, koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena niza prehrambenih proizvoda kojima se trguje na globalnom nivou, u martu je u prosjeku iznosio 118,3 poena, što je 7,7 posto manje u odnosu na odgovarajuću vrijednost prije godinu dana.
Indeks cijena biljnog ulja FAO je predvodio rast u martu i porastao je za 8 posto u odnosu na februar i dostigao najviši nivo u jednoj godini nakon što su porasle kotacije palminog, sojinog, suncokretovog i ulja repice.
Međunarodne cijene palminog ulja porasle su zbog sezonski niže proizvodnje u vodećim zemljama proizvođačima i čvrste domaće potražnje u jugoistočnoj Aziji, dok su se cijene sojinog ulja oporavile od višegodišnjih najnižih vrijednosti, potaknute snažnom potražnjom iz sektora biogoriva, posebno u Brazilu i SAD.
FAO indeks cijena mliječnih proizvoda porastao je šesti mjesec zaredom, za 2,9 posto u odnosu na februar, predvođen rastom svjetskih cijena sira i putera. Indeks cijena mesa FAO-a je također porastao za 1,7 posto u odnosu na prethodni mjesec, a međunarodne cijene su porasle za meso peradi, svinja i goveda, prenosi Fena.
Nasuprot tome, FAO indeks cijena žitarica pao je za 2,6 posto, što je u prosjeku 20 posto ispod vrijednosti iz marta 2023. godine. Pad je uzrokovan smanjenjem globalnih izvoznih cijena pšenice, koje su pale zbog tekuće jake izvozne konkurencije – naglašene otkazom otkupa od strane Kine – između Evropske unije, Ruske Federacije i SAD.
Izvozne cijene kukuruza su porasle u martu, dijelom zbog logističkih poteškoća u Ukrajini, dok je FAO indeks cijena riža pao za 1,7 posto zbog smanjene globalne potražnje za uvozom.
FAO indeks cijena šećera opao je za 5,4 posto u odnosu na februar, uz pad uglavnom uzrokovan revizijom naviše prognoze proizvodnje šećera u Indiji za 2023/24. i poboljšanim tempom žetve na Tajlandu.
Povećana svjetska proizvodnja žitarica
FAO je također danas objavio novi izvještaj o ponudi i potražnji žitarica, podižući svoju prognozu svjetske proizvodnje žitarica u 2023/24. na 2.841 milion tona, odražavajući očekivanja veće proizvodnje kukuruza, riže i pšenice.
Globalno korištenje žitarica u 2023/24. je određeno na 2.828 miliona tona, što je povećanje od 1,3 posto u odnosu na nivo 2022/23. Predviđa se da će svjetske zalihe žitarica završiti sezonu 2024. na 894 miliona tona, što je povećanje od 2,3 posto u odnosu na početak godine, što ukazuje na omjer svjetskih zaliha žitarica u korištenju od 31 posto.
Predviđa se da će svjetska trgovina žitaricama porasti za 1,7 posto u odnosu na prethodnu godinu, na 485 miliona tona u 2023/24.
Igor Zorko za Biznis: Ovo su koraci za uspješnu digitalnu transformaciju BiH
