Trgovinski rat između SAD-a i Kine: Kakve će posljedice ostaviti?

Iako je početno bio obiman i uključivao velike količine proizvoda s obje strane, trgovinski sukobi su se tokom vremena smirivali kroz različite faze pregovora, ali su ostavili dubok utjecaj na globalnu ekonomiju.

Biznis.ba je razmatrao posljedice ovog trgovinskog rata, kako je on oblikovao globalnu trgovinu, kao i kakva su očekivanja za budućnost.

Početak trgovinskog rata i ključni momenti

Trgovinski rat je započeo kada su SAD pod predsjednikom Trumpom optužile Kinu za nepoštene trgovinske prakse, poput manipulacije valutom, krađe intelektualne svojine i nejednakih tržišnih uvjeta za američke kompanije. Kao odgovor, Kina je uzvratila visokom carinom na američke proizvode poput soje, automobila i drugih poljoprivrednih dobara. Kroz nekoliko faza, obje strane su uvodile nove tarife na različite proizvode, što je rezultiralo povećanjem cijena, smanjenjem trgovine i nesigurnostima na globalnom tržištu.

Ovo su neki od ključnih momenata u trgovinskom ratu u prethodnih nekoliko godina

2018: SAD uvode visoke tarife na kineske proizvode, započinjući trgovinski rat.

2019: Obje strane počinju pregovore o smanjenju carina.

2020: "Prva faza" trgovinskog sporazuma, gdje Kina pristaje na povećanje kupovine američkih proizvoda.

2021: Prema predsjedniku Biden-u, trgovinski rat se smiruje, ali ostaju mnoge nesuglasice.

Posljedice trgovinskog rata

Globalna trgovinska destabilizacija

Jedna od najvidljivijih posljedica trgovinskog rata bila je destabilizacija globalne trgovine. Povećanje carina na uvoznu robu povećalo je cijene mnogih proizvoda, što je negativno utjecalo na potrošače u SAD-u i Kini. Kompanije koje su ovisile o lancima opskrbe između SAD-a i Kine, poput tehnoloških i automobilski gigantima, suočile su se s povećanim troškovima proizvodnje, što je dovelo do smanjenja konkurentnosti i rasta cijena.

Mnoge kompanije koje su ovisile o jeftinom uvozu iz Kine počele su tražiti alternativne izvore proizvodnje, što je dovelo do promjena u globalnim lancima opskrbe. Zemlje poput Vijetnama, Indije i Meksika postale su popularna odredišta za proizvodnju, jer su mogle ponuditi slične proizvodne kapacitete po nižim troškovima. Međutim, ovo je izazvalo nesigurnost u globalnom ekonomskom okruženju i povećanje troškova za mnoge kompanije koje su se morale prilagoditi novim uvjetima.

SAD i Kina su također usmjerile svoje trgovinske politike prema novim trgovinskim saveznicima. SAD je uveliko potpisivala trgovinske sporazume s evropskim zemljama, Japanom i drugim ekonomijama, dok je Kina povećala svoje trgovinske veze s Afrikom, Latinskom Amerikom i zemljama jugoistočne Azije kroz inicijative poput "Jedan pojas, jedan put".

Trgovinski rat je stvorio napetost među velikim ekonomijama svijeta, s obzirom na to da je Kina jedan od najvećih svjetskih trgovinskih partnera. Za mnoge zemlje koje ovise o američkoj i kineskoj trgovini, trgovinski rat stvorio je neizvjesnost i smanjenu predvidljivost tržišta.

Tokom posljednjih nekoliko godina, obje zemlje uvele su međusobne carine na robu, što je izazvalo velike promjene u globalnoj trgovini i ekonomiji.

Još jedan od ključnih skorijih trenutaka u trgovinskom ratu bio je kada je predsjednik Donald Trump započeo uvođenje visoko agresivnih carina na kineske proizvode, kako bi smanjio trgovinski deficit i natjerao Kinu na trgovinske ustupke. Trumpova administracija optuživala je Kinu za nepoštene trgovinske prakse, krađu intelektualne svojine i manipulaciju valutom, te je odlučila da poveća carine na kineske proizvode u vrijednosti stotina milijardi dolara.

Budućnost trgovinskog rata

Potencijalna deeskalacija i "druga faza" trgovinskog sporazuma

Iako je Trumpova administracija bila agresivna u trgovinskim pregovorima, administracija Joea Bidena u početku nije poduzimala drastične promjene u odnosu na Kinu. Ipak, SAD je i dalje kritički nastrojen prema kineskoj ekonomskoj politici, posebno u kontekstu zaštite intelektualne svojine i tržišne konkurencije. Očekuje se da će budući trgovinski odnosi biti oblikovani kroz sporazume koji naglašavaju dugoročnu saradnju, ali i zaštitu nacionalnih interesa.

Jedan od ključnih aspekata budućnosti trgovinskog rata bit će tehnološka konkurencija. SAD i Kina uveliko se takmiče u području razvoja 5G mreža, umjetničke inteligencije, i drugih naprednih tehnologija. Očekuje se da će ova "tehnološka bitka" postati još intenzivnija u narednim godinama, jer obje zemlje žele dominirati na tržištima novih tehnologija.

Hoće li doći do smanjenja carinskih barijera?

Iako je trgovinski rat bio važan faktor u oblikovanju ekonomskih politika, smanjenje carina u budućnosti može donijeti koristi obje strane. S obzirom na trenutne globalne ekonomske izazove  (post-pandemijski oporavak, inflacija), moguće je da će SAD i Kina smanjiti neke carine kako bi stimulirali ekonomsku aktivnost.

Trgovinski rat između SAD-a i Kine ima dubok i trajan utjecaj na globalnu ekonomiju. Dok su posljedice negativne za mnoge sektore, sukobi su također otvorili prostor za nove saveze i promjene u globalnoj trgovinskoj dinamici. Budućnost odnosa između SAD-a i Kine bit će oblikovana daljim pregovorima, ali i izazovima koji uključuju tehnološku konkurenciju, zaštitu tržišta i dugoročne strateške ciljeve. Ovisno o tome kako se riješe ključna pitanja poput trgovinskih barijera i tehnoloških nadmetanja, odnosi između ove dvije velesile mogu imati dugoročne globalne reperkusije.