Trumpova administracija ubrzala izdavanje dozvola za 10 novih rudarskih projekata

Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa ubrzala je proces izdavanja dozvola za 10 novih rudarskih projekata širom SAD dajući im takozvani FAST-41 status, koji omogućava brže i transparentnije procedure odobravanja.
Taj potez dio je šire strategije za jačanje domaće proizvodnje ključnih sirovina poput litijuma, bakra, antimona i rijetkih zemljanih elemenata, koji su ključni za nacionalnu bezbjednost, proizvodnju, čistu energiju i industriju baterija.
Na listi su, kako prenosi Rojters, projekti renomiranih kompanija: rudnik antimona i zlata kompanije Perpetua u Ajdahu, rudnik bakra u Arizoni u vlasništvu kompanije Rio Tinto, projekat srebra i bakra kompanije Hekla Majning u Montani, kao i proširenje litijumskog rudnika kompanije Albemarl u Nevadi.
Tu su i novi poduhvati u Arkanzasu, Alabami i Arizoni.
Bijela kuća ističe da ubrzavanje dozvola ne znači zaobilaženje pravila već efikasniju i odgovorniju administraciju, prenosi Tanjug.
"Ova transparentnost vodi većoj odgovornosti i efikasnijem procesu,“ navodi se u saopštenju Bijele kuće.
Pored toga, pokrenuta je javna platforma na kojoj građani mogu pratiti napredak svakog projekta.
SAD na taj način odlučno idu ka nezavisnosti u oblasti kritičnih minerala, u trenutku kada svijet ubrzano traži sirovine neophodne za električna vozila i savremene tehnologije.
Najavljeno je i dalje širenje ove liste projekata, što pokazuje dugoročnu ambiciju SAD da se što prije oslobode zavisnosti od uvoza strateških sirovina, naročito iz Kine.
Iste ciljeve ima i Evropa, koja kroz listu strateških projekata ubrzava eksploataciju sopstvenog rudnog bogatstva.
Takođe, prošle sedmice došlo je i do preokreta u pregovorima SAD i Ukrajine o kritičnim sirovinama i nakon višemjesečnih trzavica, Washington i Kijev su potpisali dugo najavljivani sporazum o strateškim mineralima, čime su SAD obezbijedile pristup ukrajinskim nalazištima grafita, litijuma, titanijuma i retkih zemnih elemenata.
Sporazumom je predviđeno osnivanje zajedničkog investicionog fonda sa ravnopravnim učešćem SAD i Ukrajine (50:50), a prihodi će biti neoporezivi.
Kijev zadržava suverenitet nad rudnim resursima, dok će SAD pomoći u privlačenju investicija i tehnologije.
Amerika ovim koracima ulazi u novu fazu globalne trke za kontrolu kritičnih sirovina, čvrsto usmjerena na smanjenje zavisnosti od Kine i obezbjeđivanje ključnih resursa za tehnološku i energetsku budućnost.
Rusija još nije komentarisala novi sporazum Ukrajine i SAD, ali je predsjednik Rusije Vladimir Putin ranije izjavio da bi ponudio resurse za zajedničke projekte, uključujući i rudarenje na "novim teritorijama" - dijelovima istočne Ukrajine koje Rusija kontroliše od početka rata.
Ukrajina procjenjuje da posjeduje oko pet odsto svjetskih rezervi kritičnih sirovina, obuhvatajući grafit, litijum, titanijum i rijetke zemlje.
Međutim, veliki dio tih resursa trenutno je pod ruskom kontrolom.
Ipak, sporazum je u Kijevu dočekan kao potvrda nastavka američke podrške i otvaranje nove geopolitičke faze u kojoj su resursi - valuta moći.